Sektor automobilske industrije u Hrvatskoj pomno prati najavljeni prvi posjet premijera i ključnih ministara za gospodarstva tvrtki Rimac automobili gdje će uz šefa Matu Rimca nazočni biti i čelni ljudi Porschea, Kije i Hyundaija. 

Kao dioničari Rimac automobila oni će svoja razmišljanja i iskustva u Hrvatskoj iznijeti premijeru Andreju Plenkoviću, a Mate Rimac namjerava prezentirati rezultate svoje studije na kojoj je radio dvije godine, te prijedloge kako omogućiti ulaganja u ovom sektoru. Činjenica jest da su Hrvatsku zaobišla velika ulaganja automobilskih proizvođača u vrijeme dok su bivše komunističke zemlje krenule s tranzicijom i pristupale u EU.

Time su se, kaže državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zdenko Lucić, otvorile mogućnosti bespovratnih potpora koje su bile na raspolaganju za gradnju novih pogona, a koje su u međuvremenu ukinute i za Hrvatsku nisu bile dostupne. Hrvatska nastoji privući ulaganja u proizvodnju automobila nudeći poticaje, no direktorica AD Klastera koji čine proizvođači dijelova i pribora za automobilsku industriju Zoja Crnečki kaže kako poticaji nisu dostatni.

Slabe točke
"Proizvođači gledaju lokaciju i povezanost, ali i uspoređuju uvjete s okruženjem, po čemu nažalost zaostajemo", kaže, te dodaje da su slaba točka cijena rada i trošak energije, te ukupno visoka porezna opterećenja. "Ako nema pozitivne računice za njih, Hrvatska ih neće zanimati", dodaje. Činjenica da su zemlje s kojima se uspoređujemo i kojima "zavidimo" na uspjehu u privlačenju proizvođača automobila, poput Češke, Slovačke ili Srbije, imale od ranije iskustvo i pogone za takvu proizvodnju po ocjeni Zoje Crnečki, ali i Lucića, ne bi trebala biti presudna za razmatranje Hrvatske za ulaganja.

I Marinko Došen, predsjednik Uprave solinskog Ad Plastika, vodećeg proizvođača auto-dijelova u Hrvatskoj siguran je da je još uvijek moguće dovesti nekog od svjetskih proizvođača u našu zemlju, ali je, ističe, za to potrebna strategija i konkretne poticajne mjere. "Osobno sam veliki zagovornik dovođenja nekog od renomiranih proizvođača u Hrvatsku, jer bi to sigurno pokrenulo cijeli niz dodatnih gospodarskih aktivnosti. Osvrnemo li se na zemlje u okruženju, potpuno je razvidno koliko razvoj automobilske industrije pridonosi njihovom sveukupnom gospodarskom razvoju", kaže Došen.

On skreće pozornost na to da proizvođači automobila lokaliziraju svoju infrastrukturu nabave i traže od dobavljača izgradnju svojih tvornica u njihovoj neposrednoj blizini, što i rezultira visokim multiplikativnim faktorom. Došen iznosi podatak da na jednog zaposlenika automobilska industrija veže još 20 zaposlenih u pratećim industrijama. "To dovoljno govori koliko snažno bi takvo ulaganje potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast Hrvatske", naglašava Došen. 

Nemotivirajuće okruženje
Kad je riječ o preprekama, čelnik AD Plastika izdvaja sporu administraciju, visoke poreze i davanja, kao i tečajnu politiku koja dodatno otežava poslovanje izvozno orijentiranim kompanijama. "To nije motivirajuće okruženje za nekog tko treba investirati i razvijati svoje poslovanje", dodaje Došen, koji za AD Plastik, čiji su prihodi lani premašili milijardu kuna, priželjkuje dolazak nekog od svjetskih proizvođača. "To bi za nas sigurno bila prilika da proširimo portfelj kupaca i uspostavimo novu suradnju", zaključuje Došen.

Automobilska industrija u Hrvatskoj i prije razvoja električnih automobila XD u Rimac automobilima ima velik potencijal i važan značaj u gospodarstvu, posebno izvozu. Temelji se na tradiciji proizvodnje dijelova za ugradnju i djelatnostima vezanim uz razvoj vozila, prema posljednjim podacima zapošljava više od 10 tisuća ljudi, s prosječnim bruto plaćama od 1.088 eura, a u ukupnom izvozu sudjeluje s 4,7 posto.