Kad je u pitanju kopneni turistički smještaj, apartmani i kuće za odmor apsolutni su pobjednici u dosadašnjem dijelu sezone u odnosu na isto razdoblje lani, i stoga su zaslužili pomniju analizu. S ukupno 8,2 milijuna noćenja u srpnju, te 1,8 milijun noćenja u prvih pet dana kolovoza, od njih je po realizaciji lanjskog prometa bolja samo nautika. Kampovi im pušu za vrat, a hoteli u srpnju najviše zaostaju, doduše s nešto boljim brojkama u početku kolovoza. To i jesu i nisu dobre vijesti, s obzirom na prognoze iz proljeća mnogi su zadovoljni, no stanje na terenu pokazuje da će broj noćenja u privatno smještaju teško popratiti i prihodi.
Cijene privatnog smještaja režu se i do 50 posto na krajnjem jugu koji je jako slabo popunjen, a iako njihovi gosti pune destinacije poznato je da taj segment smještaja državi izravno donosi najmanji prihod. Također, ankete su pokazale da kuće za odmor gotovo da ne osjete korona krizu, pa nisu ni rezale cijene, te da se bar na domaćem tržištu sve više nastoji zaobići velike online agencije kao što je Booking.com, kako bi se postigla bolja cijena, no pitanje je uz kakvu popunjenost. Brojke s eVisitora pokazuju da su u srpnju objekti u domaćinstvu imali 63 posto lanjske popunjenosti, a u prvom tjednu kolovoza ta je brojka porasla na 73 posto, dok su kampovi i dalje na 60-tak posto, kao i u srpnju.
Hoteli su u srpnju bilo na jedva 40 posto lanjske realizacije u noćenjima, da bi u prvim danima kolovoza to poraslo na 55 posto. Nautika je u kolovozu došla do minusa od 25 posto u odnosu na prvih pet dana kolovoza lani, a u srpnju su bili na 65 posto broja lanjskih noćenja. Domaći turisti su u srpnju napravili 94 posto prometa u ovom segmentu smještaja, ili 758 tisuća noćenja, a od stranih gostiju najvjerniji su bili Nijemci, koji su u privatnom smještaju u srpnju napravili čak 97,5 posto lanjskog prometa (ukupno 2,5 milijuna noćenja). Slijede Slovenci s 84 posto lanjske realizacije (916 tisuća noćenja), pa Poljaci (78%) i Česi (73).
Austrijanci su u srpnju u apartmanima dosegnuli jedva 62 posto lanjskog prometa. Najbolje su bili popunjeni apartmani i kuće za odmor u Primorsko goranskoj i Istarskoj županiji, s 30 posto pada broja noćenja u odnosu na lani, privatni smještaj u Splitsko dalmatinskoj županiji ima u srpnju pad od 42 posto noćenja u odnosu na 2019., Zadarska je izgubila trećinu prometa, nešto više Šibensko-kninska, a na tek 56 posto prometa je Ličko-senjska županija, kamo spada Pag i poznata party destinacija Zrće.
Iako s ukupno znatno manjim brojkama, bolje od destinacija na Jadranu drži se kontinent, čiji privatni smještaj bilježi manji pad u odnosu na lani, a Požeško-slavonska županija i Varaždinska županija imale su čak rast broja noćenja u srpnju ove godine. Najveću devastaciju i srpnju bilježe privatni smještaj Dubrovnika i Grada Zagreba, s čak 80 posto, odnosno 75 posto manje dolazaka nego 2019. godine. Privatni smještaj Dubrovačko-neretvanske županije ipak je uspio dogurati do 48 posto lanjskog broja noćenja u srpnju. Iako također udaljeni, otoci Brač i Hvar u srpnju su došli na 56 odnosno 60 posto lanjskih noćenja, a od otoka najbolji promet u privatnom smještaju imao je otok Krk sa 72 posto lanjske realizacije. Inače, ovog je ljeta na eVisitor prijavljeno ukupno 108,7 tisuća objekata, ili 2,5 posto manje nego lani, tako da je korona zaustavila višegodišnji uzastopni rast ovog segmenta smještaja u RH.
Aktualna anketa Hrvatske gospodarske komore pokazuje da je tri četvrtine iznajmljivača snizilo cijene, većinom do 30 posto u odnosu na prošlu sezonu. Čak 95 posto iznajmljivača prijavilo je pad, a čak 90 posto i otkazivanje rezervacija, pri čemu gotovo trećina ima pad rezervacija veći od 80 posto u odnosu na 2019. godinu. Vlasnici apartmana prijavljuju financijsku štetu do 50.000 kuna, a procjena štete u naredna tri mjeseca ide do 100.000 kuna. Oko 53 posto od 2200 anketiranih iznajmljivača imalo je pomoći od donesenih mjera Vlade, a tek 18 posto koristilo je mjere lokalnih i županijskih tijela. Oko 20 posto ih ima potrebu za moratorijem postojećeg kredita i sličan broj treba i novi kredit za opstanak do iduće sezone.
Rezultati agencija
Korona i snažni zahtjevi tržišta za rezanjem cijena doveli su do toga da se ovog ljeta više nego ikada pokušava zaobići velike oniline agencije i njihove naknade. Anketa HGK pokazala je da se najveći udio (60%) rezervacija i dalje zaprima putem vodećih online kanala prodaje, a manji dio izravno (30%) ili putem domaćih turističkih agencija (11%).
“Primijetili smo na terenu da se posebno na domaćem tržištu nastoji zaobići Booking.com i slične portale, kako bi se izbjegle provizije, pa se iznajmljivači prebacuju na vlastite kanale prodaje, najčešće preko Facebook stranica. Međutim, od iznajmljivača čujemo da tu ima više priče, a malo realizacije, i često se stvara šum u komunikaciji, jer ovaj kanal naprosto ne može podržati sve zahtjeve korisnika”, otkriva nam Martina Nimac Kalcina, predsjednica zajednice obiteljskog smještaja pri HGK.
Sličan rezultat s brojem realiziranih rezervacija ima i Viber grupa Croatia Last Minute Deals, koju su zajedno pokrenuli poduzetnici Paul Bradbury, Goran Rihelj i komunikacijski savjetnik Krešimir Macan, a cilj joj je da omogući što brže spajanje ponude i potražnje. Ipak, kako jača potražnja rezultati su sve bolji, kaže nam Macan. “Nekima je bolje popuniti rupe u kalendaru pa i po nižoj cijeni, i tu imaju priliku oglasiti ponude, iako s druge strane gosti često traže previše, tako da treba pomiriti te dvije strane”, kaže Macan.
Novi portal
Kako bi se zaobišle provizije ovog ljeta je pokrenut i portal Privatni.smještaj.hr, oglasnik koji je u svega par tjedana skupio oko 1000 objekata, otkriva nam Martina Palić iz tvrtke Prvi kvadrat. “Iznenadio nas je odličan odaziv iznajmljivača koji smatraju da online agencije previše traže, a premalo daju, i treba im neko mjesto na kojem će okupiti svoju ponudu. Potrudili smo se to im ponuditi na našem portalu na kojem, za razliku od običnih oglasnika, gosti mogu pretraživati smještaj po karti, bez da znaju nazive mjesta. Za početak smo se okrenuli domaćem tržištu, no u budućnosti očekujemo da će se projekt razvijati”, kaže Palić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu