U Saboru je predstavljen prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, prema kojem će se tom djelatnošću ubuduće moći baviti svi poduzetnici i obrtnici koji ispunjavaju zakonske uvjete za to.

Novim zakonom uvodi se red u pogrebničku profesiju: ukidaju se koncesije te se uređuju sadržaj, način i uvjeti za obavljanje pogrebničke djelatnosti, prava i obveze pogrebnika, stručna osposobljenost. U skladu s direktivom Europske unije (EU), određeni segment pogrebničke djelatnosti mora se izdvojiti izvan opsega komunalnih djelatnosti, i to naročito preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja. Sve navedeno poslovi su koje bi fizička i pravna osoba trebala moći obavljati slobodno na tržištu, ako ispunjava propisane uvjete, i to bez koncesije jer se ti poslovi ne mogu smatrati isključivo komunalnim poslovima.

Pogrebna je djelatnost dosad bila određena kao komunalna i regulirana je Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a autonomiju nad dodjelom koncesija imale su jedinice lokalne samouprave. Sada se ukida praksa da tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave uživaju monopol na tržištu na štetu pogrebnika poduzetnika i korisnika pogrebnih usluga. Te će tvrtke i dalje obavljati svoju djelatnost bez ikakvih promjena ili ograničenja.  U izradi prijedloga zakona sudjelovala je i Udruga pogrebnika Hrvatske, čiji predstavnici već nekoliko godina inzistiraju na donošenju zakona o pogrebničkoj  djelatnosti, koji dosad nije postojao. Pogrebnici su zadovoljni donesenim prijedlogom zakona.

Naglašavaju da će ukidanjem monopola doći do liberalizacije tržišta, odnosno nižih cijena pogrebne opreme i kvalitetnijih pogrebnih usluga. U izradi i pisanju prijedloga zakona sudjelovali su i obrtnička i gospodarska komora (HOK, HGK) te Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). "U dobroj komunikaciji s Ministarstvom obrta i poduzetništva uspjeli smo konačan prijedlog zakona uputiti na sjednicu Vlade i s velikim zadovoljstvom svih pogrebnika zakon je i donesen. Koliko je zakon o pogrebničkoj djelatnosti važan nama pogrebnicima, govori prosvjed pogrebnika u Zagrebu održan 1. ožujka ove godine, na kojem je bilo stotinjak pogrebnih vozila.

Donošenjem zakona napokon se reguliraju prava i obveze svakog pogrebnika, što je dosad u jednom dijelu djelatnosti bilo gotovo nemoguće", komentirali su u Udruzi pogrebnika Hrvatske. Obrazovanje pogrebnika provodit će se uz pisani, usmeni, ali i dio praktičnog dijela usavršavanja. "Za našu profesiju ovakvo je obrazovanje nužno. Svaki pogrebnik, budući ili sadašnji, mora imati znanje potrebno za obavljanje ove djelatnosti. Primjerice, potreban je stručni pristup kad se opremaju umrle osobe, od hermetičkog zatvaranja limenog sanduka u kojem se koriste solna kiselina i plinske lemilice, oblačenje i uređenje umrlih osoba, sve do trenutka procjene pri prijevozu umrle osobe treba li odvesti tijelo na medicinu i obaviti balzamaciju, koja je obavezna u nekim trenucima", napominju pogrebnici.

Prvi privatni grobar

Stop monopolu na pokojnike! 

Donošenjem zakona o pogrebničkoj djelatnosti Šibenčanin Ante Šolić ostvarit će svoj san o otvaranju privatnog groblja. "Godinama se borim da mrtvaci ne budu povlaštena javno-komunalna nego tržišna roba, kojoj pristup imaju i privatnici. Godišnje se u RH obavi 50 tisuća pokopa, što vrijedi 50 milijuna eura, a taj je novac monopolistički usmjeravan prema javnim pogrebnim poduzećima", rekao je za Slobodnu Dalmaciju.