Perspektiva poštanskoga tržišta u Hrvatskoj je siva do crna, a posao neprofitabilan po sadašnjim cijenama i uvjetima tržišnog natjecanja. Generalno, poštanski volumeni padaju, što je trend svugda, i cijene padaju, što je dobro za korisnike, no nema novih proizvoda, usluga, investicija, novog zapošljavanja i dodane vrijednosti.

Izjavio je to za Poslovni dnevnik Igor Velimirović, generalni direktor tvrtke Weber Escal, članice Austrian Post grupe. Stanje je, tvrdi, rezultat niza nepravilnosti, od namještanja natječaja u korist Hrvatske pošte (HP) u javnom sektoru i HAKOM-ova odbijanja svega što ne ide na korist Pošte do dampinga i Poština nepoštovanja Zakona o poštanskim uslugama. Svaki komercijalni ugovor između HP-a i klijenta i po Zakonu ne predstavlja univerzalnu poštansku uslugu te bi trebao biti obračunat PDV, što nije slučaj, kaže Velimirović, koji Poštu kritizira i zbog nefer odnosa prema Weberu."Ne želi od Webera zaprimiti tiskanice u svoju mrežu od nekih klijenata pod izlikom da to nije zamjenska poštanska usluga, zbog čega nema obvezu dati nam dopuštenje za pristup mreži", tvrdi. Privatni operateri inače već duže kritiziraju politiku Hrvatske pošte, državne kompanije koja je u prvoj polovici 2014. imala 7,5 milijuna kuna gubitka.

Dok je ona Poslovnom dnevniku potvrdila da na gubitak nije utjecala njezina rabatna politika, štoviše uz provođenje programa restrukturiranja s 200 milijuna kuna dosadašnjih ušteda smatraju je zaslužnom za dobar rezultat (4,3 mil. kuna dobiti u prvih sedam mjeseci), konkurencija poručuje da Pošta zapravo jede svoju supstancu istodobno rušeći tržište. Velimirović ističe da čak ni Pošta ne radi na unapređenju svojih usluga, što bi u konačnici donijelo boljitak za cijeli poštanski biznis, pa bi mogao svoj servis naplatiti više. Kako Pošta mora biti koncentrirana na cijenu, kaže, samo jedu svoju supstancu i za investiranje i za poticaj tržištu generalno. No, Pošta tvrdi da nema ni govora o dampingu.

Kad je o Weberu riječ, poziva se na razlike u regulatornom okviru između Hrvatske i Austrije. Bilo bi zanimljivo, poručuju, da Weber Escal objasni kako i pod kojim uvjetima davatelji posluju u Austriji, koji je uvjet za dobivanje licencija za pristup mreži za dostavu sudskih pismena.U Pošti tvrde da je naše tržište najliberaliziranije u EU, gdje konkurencija u odnosu na davatelja univerzalne usluge ima najveći udio na tržištu, a devastirano je davno prije liberalizacije, i to cijenama koje su bile i do tri puta niže od cijena Hrvatske pošte. Inače, u posljednje dvije godine tržišni udjel Pošte veći je za šest posto, iznosi 71 posto. Jesu li zbog toga nastali tržišni poremećaji, kako to upozoravaju privatni operatori, znat će se uskoro, doznajemo iz Cityexa. Ta je tvrtka u prvom polugodištu 2014. imala gubitak od 5,7 milijuna kuna. Kako je izjavio Marin Pranjić, član Uprave za financije, u nastojanju da se Cityex održi uz provedene mjere ušteda dosad su bili uspješni, pri čemu nije izostala ni potpora vlasnika, no unatoč poduzetim mjerama koje obuhvaćaju i smanjenje broja radnih mjesta za 500 u odnosu na razdoblje prije godinu i pol, smanjenja plaća i reduciranje ulaganja, bitna promjena rezultata ne može se očekivati ni na kraju poslovne godine.  

"Razlog ovakvog stanja je potpuna devastacija tržišta nastala izostankom primjene ispravne regulacije i kršenjem tržišnog natjecanja. Kako mjerodavne institucije ne reagiraju, pokrenuti su postupci pred tijelima EK i pred AZTN-om. Konkretne rezultate tih postupaka koji traju već dulje od godinu dana očekujemo uskoro. Nadamo se da bi rasplet pred navedenim instancama mogao dovesti i do konačnog prestanka opstukcije liberalizacije, što je trenutačno slučaj i što generira situaciju u kojoj su svi na gubitku", kaže Pranjić. Poštin damping model je uništavanja alternativnih operatora, tvrdi Velimirović, i to zbog obveze da uplaćuju 5% prihoda od zamjenskih poštanskih usluga ako Pošta ostvaruje gubitak iz svoje obveze obavljanja univerzalne poštanske usluge. "Proizlazi da nama uzimaju kupce dampingom, a mi istodobno to Pošti i naknađujemo, što je izum stoljeća", kaže Pranjić, koji nije optimist. Očekuje da će se broj alternativnih ponuditelja poštanih usluga smanjiti jer jednostavno neće moći preživjeti, a za poslovanje Webera u ovoj godini kaže da će biti pozitivno, te bi uz snažan rast adresirane distribucije (pošte) u ovoj godini trebali dostaviti preko 11 milijuna poštanskih pošiljaaka.

A kako HP gleda na stanje na tržištu? U svojem odgovoru Poslovnom dnevniku navodi da je "kao i u svim EU zemljama, tržište poštanskih usluga u padu, jer se komunikacija svuda miče u digitalni oblik. Prosječni godišnji pad koji se predviđa je između 3 i 5 posto. U većini zemalja postoji mali interes novih igrača za ulazak u to tržište, jer je potrebno neko vrijeme za povratak investicije, a kako tržište nestaje, taj vremenski okvir nije dostatan za povrat investicije.  U Hrvatskoj je situacija drugačija jer se pojavila nezakonita konkurencija i puno prije liberalizacije, što dokazuje podatak da je Hrvatska pošta imala 65 posto tržišnog udjela na dan liberalizacije. U svim ostalim EU zemljama taj postotak je bio 100 posto ili blizu 100 posto. " Reagirajući, pak, na kritike u pogledu dampiranja HP tvrdi da i danas svojim cijenama nije ni blizu konkurencije, koja i dalje ima niže cijene, te da je kolateralna žvrtva cjenovnog rata na tržištu.

" Dakle, o dampiranju cijena od strane Hrvatske pošte doista se ne može govoriti što se može provjeriti postignutim cijenama na tržištu. Cjenovni rat se vodi između nekoliko konkurenata Hrvatske pošte, a Hrvatska pošta kao lider na tržištu u tome ne želi sudjelovati, nego je kolateralna žrtva. Apsolutno je, u tom pogledu, nekorektno i neprofesionalno vlastitu poslovnu nekompetentnost svaljivati na teret Hrvatske pošte. Nema čak ni osnovne pretpostavke dampinga, jer bi za to Hrvatska pošta morala rušiti cijene ispod cijena konkurencije, što Hrvatska pošta niti želi, niti smije, niti može raditi", tvrde ističući da je HP ulaskom u liberalizaciju bio u jako teškom položaju sa 65 posto udjela.  U tom su trenutku, kako to preciziraju, donesene bile neke izrazito teške poslovne odluke, uključujući i onu o smanjenju broja zaposlenika za preko 1.300 i smanjenju troškova plaća što je rezultiralo za preko 20 posto nižim troškom plaća u 2014. (220 milijuna kuna niži su troškovi zaposlenih) nego u 2012.

A sažimajući svoje očitovanje HP je na kraju naveo sljedeće: "Smatramo da je potpuno neprimjereno prozivanje konkurencije za čisto tržišne komercijalne odluke i sposobnost da management Hrvatske pošte provede ozbiljno restrukturiranje i provede sve ostale aktivnosti iz svoje strategije. Pitanje glasi zašto se ta konkurencija nije prilagodila tržišnoj utakmici kao što se prilagodio management Hrvatske pošte? Obično se govori o nefleksibilnosti javnog poduzeća i nemogućnosti prilagodbe troškovne strukture kod javnih poduzeća. Ovdje imamo obrnut slučaj. Ključni problem City Ex-a nije Hrvatska pošta, on ima i druge konkurente na tržištu i bori se sa njima, što nije bio slučaj prethodnih godina. Struktura njihove bilance pokazuje da su po apsolutno svim kriterijima prezaduženo poduzeće. Razlog je da je akvizicija iste kompanije napravljena kroz dug i taj dug se otplaćuje iz redovnog poslovanja kompanije. To je tzv. leveraged buyout koji je potpuno legitimna financijska strategija, ali je ujedno i jako rizična što se vidjelo na bezbroj primjera privatizacije. Potpuno je nekorektno sada negirati taj preuzeti rizik u startu i okrivljavati nekog drugog!"