Čak 96 od 100 ispitanika, predstavnika tvrtki iz prehrambenog sektora, potvrdilo je da su barem jednom bili izloženi nepoštenoj praksi trgovaca, otkriva istraživanje provedeno na razini Europske unije koje je poslužilo kao predložak za izradu dokumenta "Rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom".

O toj problematici, a na inicijativu Europske komisije, raspravljat će se u Bruxellesu već sljedeći utorak (23. rujna). Poslovni dnevnik nedavno je upravo na tu temu objavio dva teksta. Naime, veliki broj sudionika tržišne utakmice godinama upozorava na uvjete koje mnogi trgovački lanci postavljaju svojim dobavljačima i radi kojih je njihovo poslovanje sve opterećenije skupim financijskim nametima koji ugrožavaju ne samo razvoj tvrtke već dovode u pitanje i sam opstanak pojedinih poduzetnika. Te teške optužbe moguće je čuti isključivo u 'četiri oka'. Nitko nije pripravan javno istupiti iz straha da ne bude izbačen s polica ili podvrgnut još većim obvezama. I u dokumentu EK, o čijem će sadržaju najprije razgovarati na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, a potom i na ostalim odborima te Vijeću i Parlamentu EU, upravo se riječ – strah učestalo spominje kao glavni razlog šutnje ugroženih poduzetnika.

U istraživanju na koje se naslanja Komisija još je nekoliko alarmantnih podataka. Tako je 83 od 100 anketiranih ustvrdilo kako su im zbog nepoštenih trgovačkih praksi značajno rasli troškovi, a 77 je zabilježilo pad prihoda.Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u dokumentu, kretanja poput veće koncentracije i vertikalne integracije sudionika na tržištu EU dovela su do strukturnih promjena u lancu opskrbe hranom. Ta su kretanja pridonijela stanju znatno različitih razina pregovaračke snage i ekonomske neravnoteže. Iako su razlike u pregovaračkoj snazi uobičajene i legitimne u poslovnim odnosima njihova zlouporaba dovodi do nepoštenih trgovačkih praksi koje imaju izravan negativan učinak, posebno poguban za male i srednje velike poduzetnike, zaključuju u Bruxellesu. Novom zajedničkom poljoprivrednom i ribarstvenom politikom jača se položaj proizvođača u opskrbnom lancu u odnosu na zadnju kariku – trgovce.

Cilj je, ističe se dalje, kroz jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta smanjiti danas evidentne razlike u pregovaračkoj snazi poduzetnika. Komisija iznosi da ovim dokumentom nisu "predviđene regulatorne mjere na razini EU i nije propisano jedinstveno rješenje za problematiku nepoštenih praksi trgovaca nego se države članice ohrabruju da nepoštenu praksu rješavaju na primjeren i proporcionalan način, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti i najbolju praksu." Međutim, najava EK kako će novo izvješće o ovoj problematici Vijeću i Europskom parlamentu dostaviti krajem 2015. temeljem kojega će odlučiti "jesu li za rješavanje problema potrebne dodatne aktivnosti na razini EU" mogla bi se isčitati kao ozbiljna namjera za uvođenje dobre poslovne prakse.

Nakon što je proteklih godina sankcionirala postupke gumarske i farmeceutske industrije, proizvođača elektronike te više financijskih institucija, Komisija je, čini se, čvrsto naumila pozvati na red i bahate trgovce. Jer, "moguće posljedice nepoštenih trgovačkih praksi na razini EU nisu izazvale zabrinutost samo Komisije nego i Parlamenta." Temom nepoštenih postupanja trgovaca EK se bavi nekoliko godina pa je u siječnju 2013. objavila i Zelenu knjigu o nepoštenim trgovačkim praksama. U tom uratku posebno izdvaja probleme na koje su ukazali mnogi poduzetnici. Od toga da su trgovci zloporabili nepotpune uvjete iz ugovora, svoje troškove i rizike nepredviđeno i prekomjerno prenosili na dobavljače, nepošteno raskidali ugovore, ali i zlorabili povjerljive informacije.

Izloženost nepoštenoj praksi dobavljačima je smanjivala prihod, povećavala troškove poslovanja i onemogućavala investiranje u razvoj, ocjenjuju u EK.Neke članice su nepoštenu praksu trgovaca najprije rješavale dobrovoljnim pristupima da bi potom usvojile zakonska rješenja, a neke su odmah krenule sa zakonima i to na način da su do detalja razradile popis zabranjenih praksi. Posljedica toga je da postoje velike razlike u načinu rješavanja problematike. Cilj dokumenta je "pridonijeti poštenim i održivim poslovnim odnosima te stvaranju jednakih uvjeta za sve sudionike na tržištu," poruka je Bruxellesa. Na razini EU u rujnu 2013. pokrenut je dobrovoljni okvir za provedbu načela dobre prakse nazvan "Inicijativa za opskrbni lanac". Do danas se uključilo 98 maloprodajnih, veleprodajnih i proizvodnih grupacija koje predstavljaju 736 tvrtki diljem EU, raste broj malih i srednjih poduzeća koja se prijavljuju, ističu u EK. 

Pravila EU

Problem akcije

Vlasnik tvrtke Naše klasje Zoran Šimunić zadovoljan je što se u Bruxellesu ozbiljnije zakotrljao problem nepoštene prakse. Ipak, dodaje, s obzirom na činjenicu da Komisija ne regulira nego ohrabruje članice da same donesu regulativu negdje možda neće krenuti u akciju. Ocjenjuje da bi u hrvatskim okolnostima kodeks bio brzo izigran. Uz nadzor provedbe zakon je,smatra, jedino rješenje i to sve dok EK usvoji jedinstvena pravila za cjelovit prostor Unije.

Ministarstvo

Hrvatska i incijativa

Govoreći o problemima nepoštenog ponašanja trgovaca pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić za Hrvatski radio je 'kazala kako su inicijativu EK već podržali veliki trgovački lanci kao što su Tesco, Lidl, Kaufland i Metro koji su u svojim zemljama potpisali kodeks za stvaranje boljih trgovačkih odnosa. "Vjerujem da će se i Hrvatska pridružiti inicijativi i da će ti odnosi biti poboljšani", dodala je Blažić navodeći da je Velika Britanija problem (ne)poštenja trgovaca riješila kroz zakon.