Hotelijeri koji grade i obnavljaju objekte s četiri zvjezdice ipak neće biti gubitnici s novim izmjenama Zakona o poticanju ulaganja.

Ministarstvo gospodarstva nakon javne rasprave o prijedlogu izmjena tog zakona, koja je upravo završena, prihvatilo je kritike iz tog dijela turističkog sektora i odustalo od prvotne ideje da ubuduće veliki ulagači mogu koristiti državne poticaje samo za hotele s pet zvjezdica.

Pritisak da od toga odustanu stizao je ponajviše od Hrvatske udruge turizma (HUT), ali i HUP-a, Amcham-a, pa i iz Ministarstva turizma. Svi oni Ministarstvu gospodarstva sugerirali su da odustane jer bi takva mjera mogla usporiti mnoga velika ulaganja u kvalitetnije hotele. Upozoravano je i kako je fokus na vrhunske hotele nedovoljan argument, te da je za razvoj luksuznog turizma potrebno puno više sadržaja i infrastrukture osim samog smještaja u najvišoj kategoriji. Budući da se za male i srednje poduzetnike zadržala mogućnost dobivanja poticaja i za ulaganja u hotele s 4 zvjezdice, veliki hotelijeri u tome su vidjeli i neravnopravan tretman ovisno o veličini poduzetnika, a tim više što su ulaganja u hotel s 4 zvjezdice ulaganja visoke dodane vrijednosti.

Odbijena je, pak, inicijativa HUT-a za uvođenjem dodatnih mjera za poticanje većih investicija u kvalitetu turističke ponude. Predlagali su, naime, da se za greenfield investicije u hotele s 5 zvjezdica omoguće bespovratna sredstva u visini 5 posto ulaganja, kao i da se investicije u kvalitetu kroz golf, welness i slične dodatne sadržaje nagradi s bespovratnih 10 posto uloženog novca.

HUT-ovci su smatrali da se treba poslužiti takvim instrumentima jer ih koriste nama konkurentske zemlje, te da su ona snažniji motivator za ozbiljne greenfield investicije od postojećeg modela poticaja oslobođenjem od plaćanja poreza na dobit kroz deset godina.

Većina ozbiljnih greenfield ulaganja na korištenje tog poticaja može računati tek uz zadnje dvije do tri godine, pa bi po prijedlogu HUT-a efikasnije bilo uvesti grantove u obliku bespovratne potpore tijekom izgradnje projekta. Ministarstvo gospodarstva nakon razmatranja te ideje zaključilo je da turizam u odnosu na sve ostale sektore najviše koristi poticaje, čak 23 posto fiskalnih potpora od 2012. do kraja 2019. odnosi se na taj sektor.

Najvažnija novina u poticanju ulaganja, i to za proizvođački sektor, uvođenje je nove potpore za modernizaciju poslovnih procesa i iskorak prema tehnološkoj razini industrije 4.0., odnosno potpore za nabavku nove opreme, automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju poslovanja vrijednosti od najmanje pola milijuna eura.

Država će ovom mjerom ulagačima za projekte vrijedne od pola do milijun eura kroz deset godina za 50% smanjiti stopu poreza na dobit, odnosno za 75% za ulaganja od 1 do 3 milijuna eura, a one iznad 3 milijuna oslobodit će u potpunosti plaćanja poreza na dobit. No, i taj prijedlog potaknuo je raspravu i niz sugestija, od kojih su neke (dijelom) i uvažene.

Tako je Ad Plastik Ministarstvu gospodarstva nakon prethodno provedene simulacije prijave projekta preporučio da se odustane od uvjetovanja potpore novim zapošljavanjem, kao i mjerenjem razine produktivnosti po zaposleniku, koja nakon robotizacije teško može snažno rasti kako je bilo predviđeno, odnosno da nakon tri godine poraste za najmanje 15% u odnosu na razinu godinu prije prijave projekta.

Praćenje rasta produktivnosti zadržano je, ali je spuštena ciljana razina na 10%. U praksu će se uvesti i prijelazna mjera kojom će u uvjetima krize i nedostatka radnika na tržištu država ulagačima omogućiti produljenje roka u kojem su obvezi zadržati broj novootvorenih radnih mjesta, te neće aktivirati raskid ugovora i povrat poticaja. Pritom je prihvaćena inicijativa tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, pa će se taj rok još dodatno povećati, s prvotno predviđenih dvije na tri godine.

Posljednjim izmjenama zakona uvedena je mogućnost korištenja potpore kroz korištenje neaktivne državne imovine. U praksi se pokazalo da je nedovoljno jasno definirano na koju državnu imovinu se pritom mislilo, pa se sada izrijekom navodi da se kroz mjeru potpore neće raspolagati turističkim, šumskim i poljoprivrednim zemljištem, nego je cilj aktivirati hale i građevinsko zemljište, i to samo ono na kojemu nema neriješenih vlasničko-imovinskih odnosa, te upisanih hipoteka.

Mjere poticanja ulaganja dosad su izazvala konkretan interes – za gotovo 1200 projekata je od 2012. zatražena potpora države, najvećim dijelom (962) od malih i srednjih poduzetnika. Najviše aplikacija, uz Zagreb, dolazi iz Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Varaždinske, Primorsko-goranske, te Međimurske i Istarske županije, a sektorski najviše zahtjeva daju iz turizma (16%), te metaloprerađivačke (15%) i drvno-prerađivačke industrije (11%), te iz ICT-a (10%).

Dosad je odobrenja potpora dobilo 469 poduzetnika, od čega 114 velikih, 137 srednjih i 218 malih, a njihova planirana ulaganja dosežu 21 milijardu kuna i otvorenih 14,6 tisuća radnih mjesta. Paket novih izmjena zakona o poticanju ulaganja trenutno još prolazi proceduru prema Bruxellesu, a Vlada bi ga u hitnu saborsku proceduru trebala uputiti u ožujku, te će odmah po objavi u Narodnim novinama stupiti na snagu.