Pritisak na HPB neopravdan, Vuić samo štiti interese banke

Autor: Jadranka Dozan , 08. ožujak 2015. u 22:00
Željko Klaus, Tomislv Vuić, Ivan Vrdoljak/PIXSELL

Iznosi rezervacija koje Hrvatska poštanska banka izdvaja već godinama najbolje pokazuju što znači nakaradno poimanje vlasništva banke.

Niti mjesec dana nakon što je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović najavio prodaju kontrolnog paketa dionica Petrokemije, kutinska tvrtka medijsku pažnju ponovno privlači problemima. Prošli joj se petak dogodilo slično što i prije približno pola godine.

Zbog duga od, kako se tvrdi, oko 16 milijuna kuna blokirala ju je Hrvatska poštanska banka. Ovaj put, doduše, do toga nije došlo zbog zbog dospjelih dugova po kreditu same Petrokemije, već po njezinu jamstvu za kredit donedavnom kupcu i poslovnom partneru, posrnuloj tvrtki Gorup koja ulazi u predstečajnu nagodbu. A za razliku od lanjskog kolovoza, ovaj put blokada je izazvala i mnogo više galame. Najglasnije su se protiv poteza banke pobunili iz Stožera za obranu Petrokemije, a u prozivkama HPB-a pridružio im se i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocjenjujući postupak banke "neshvatljivim". No, iz Stožera su preko Željka Klausa postavili i ultimatum: ili će se već danas ukinuti blokada računa radi nastavka redovne proizvodnje i opskrbe tržišta, ili će blokirati isporuku mineralnih gnojiva domaćoj poljoprivredi. U cijeloj toj galami zasad je u drugom planu propitivanje samog odnosa Petrokemije i tvrtke odbjegloga Božidara Gorupa, odnosno jamstava koja su mu odobravana.

Prema izvorima bliskim kutinskoj kompaniji, izloženost prema tom poduzetniku dosezala je gotovo stotinjak milijuna kuna, a lokalni promatrači reći će kako pritom zacijelo nije nevažan podatak da je bivši direktor Petrokemije Josip Jagušt prethodno radio u Gorupu. Vezano uz trenutni problem blokade, međutim, dvojbeno je što većina aktera, čini se, smatra da je Poštanska banka drugačije trebala postupiti već (samo) zbog činjenice da je, kao i Petrokemija, u državnom vlasništvu. Iznosi rezervacija koje banka izdvaja već godinama, a lani i dodatnih više od 900 milijuna kuna zbog čega je i sama došla u situaciju da joj treba nemala injekcija kapitala, najbolje pokazuju što znači nakaradno poimanje vlasništva banke.

To što imaju istog većinskog vlasnika svakako bi trebalo olakšati komunikaciju i koordinaciju u rješavanju problema, ali u okvirima tržišnog poslovanja. Obrazloženje banke da je korake za naplatu dijela potraživanja banke morala poduzeti "nakon višekratnog prolongiranja" sugerira da se problem valja već neko vrijeme i da se o rješenjima ipak razgovaralo. Je li banka pritom bila ta koja je nudila modele za reguliranje duga po jamstvu, a da je druga strana zavlačila dogovore računajući da će to riješiti politika, nije posve jasno. To ne bi bilo prvi put. Uostalom, i lanjska blokada, za kojom je posegnula bivša uprava Poštanske, bila je motivirana i time da se presjeku zavlačenja političkim pritiscima, ali da se istodobno regulatoru demonstrira da banka ima zadovoljavajuće osiguranje plasmana i da su neopravdani njegovi zahtjevi za rezervacijama po kreditu toj državnoj tvrtki.

Ako je vjerovati Stožeru, "Uprava i Nadzorni odbor Petrokemije već mjesecima ne uspijevaju uspostaviti dijalog s predsjednikom Uprave HPB-a". Tvrde da on odbija razgovore o mirnom i normalnom rješavanju duga koji kompanija ne osporava i za koji su, ističu, "nuđena različita rješenja, ali su svi prijedlozi bili odbijeni od HPB-a". Iz navedenoga se i dalje ne može nedvojbeno reći nije li možda ipak problem u "nuđenim rješenjima" jer i banka ima svojih preokupacija s osiguranjem svježega kapitala. Nakon što je zbog neobično velikog povećanja iznosa rezervacija za prošlu godinu iskazala gubitak veći od 630 milijuna kuna, banka je kapitalom pala ispod regulatornih zahtjeva s kojima se mora relativno brzo uskladiti. Za to je dobila rok do sredine godine, a pripreme podrazumijevaju i opsežan plan restrukturiranja na kojemu već rade s KPMG-om. Imajući to u vidu, i argument zbog kojega ministar Vrdoljak smatra čudnim potez HPB-a je čudan.

Ministru je, naime, sporno što se blokada Petrokemije dogodila "u trenutku kada Vlada provodi proces restrukturiranja i privatizacije Petrokemije i ulaže velike napore kako bi sačuvala proizvodnju i radna mjesta". Isti proces u tijeku je i u Poštanskoj banci, no Vrdoljak tu činjenicu očito ne zarezuje jer bankarski sektor nije zona njegove nadležnosti. Uza sve, brojni neuspjeli pokušaji kapitalnog snaženja Petrokemije kroz strateške ili portfeljne privatne investitore upućuju da se ni s problemima u svom resoru nije bavio sustavno. Umjesto nabacivanja čiji je potez (neshvatljiv, čini se da je svim stranama bolje da ozbiljnije sjednu za stol. Jer, primjerice, ni HPB-u nije najjači argument to što tvrtka koju su kreditirali ponajprije zato što je iza nje jamstvima stala državna Petrokemija "ulazi u  predstečajnu nagodbu u kojoj naplata potraživanja banke bez mjere blokade bila više nego upitna". Banka u postupku predstečajne nagodbe Gorupa može izjaviti i da neće u njoj sudjelovati jer ima čvrste kolaterale kroz koje će se namiriti mimo PSN-a. Tako bi se možda načekala, a ovako je nešto već naplatila kroz blokadu. A usput će i ministra natjerati da pokuša razumjeti i probleme nekih drugih resora.

Komentari (4)
Pogledajte sve

Te štetočine Klause,Jagušte i stožeraše treba optužiti i strpati u zatvor,oni su najveći krivaci za sve prljave malverzacije u toj nesretnoj tvrtki.Tu tvrtku treba pod hitno zatvoriti, isto kao željezaru Sisak,vječiti gubitaši sa kriminalnim vodstvom. HPB’u čestitke na odluci,jer bi i njih odvukli u ponor. A što se tiče genijalca Frdoljaka,njemu bi dao Josipovićevo priznanje ogrlicu nereda Zgubidana za najnesposobnijeg ministra brdovitog Balkana.

Bravo osi3, potpisujem svaku riječ.

Možda bi samo trebalo dodati da su ti takozvani “stožeri za obranu” (Kutine, rafinerije Sisak) itd. najbolja iilustracija koliko se naši ljudi užasno boje itakozvanih “branitelja” iako ih inače nitko ne šljivi niti za suhu šljivu (kako li se samo nitko nije sjetio osnovati i stožer za obranu Hrvatskih autocesta?).

Kako je to diplomatski rekao dr Hans Wener Sinn: “Još uvijek niste završili tranziciju iz komnizma u tržišnu ekonomiju”u

Dali su ovi iz Sindikata dali jamstva Gorupu? Kako tvrtka koja ne može jamčiti za sebe, jamči za druge? Što rade Nadzorni odbor i Uprava?
Konačno u HPB-u netko tko odgovorno radi svoj posao?!

New Report

Close