Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bio je najvažniji događaj za hrvatsko energetsko tržište u 2013. godini. To je ustvrdila i Hrvatska energetska regulatorna agencija koja je u Izvješću o svom radu za 2013. godinu navela da je time domaće tržište električne energije i prirodnog plina integrirano u jedinstveno unutrašnje tržište EU što će dovesti do stvaranja dugoročnih pretpostavki za energetski održivi razvoj. Pri tome je na snagu stupilo više zakonskih rješenja koje značajno mijenjaju energetski sektor.

U 2013. godini došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Hrvatskoj. Novim Zakonom o tržištu električne energije dana je mogućnost uspostave organiziranog trgovanja električnom energijom u okviru burze električne energije. Tijekom 2013. godine započete su pripremne aktivnost uspostavljanja burze električne energije koja bi trebala početi funkcionirati do kraja ove godine. U njezinom nedostatku, sva trgovina električnom energijom odvijala se preko tzv. bilateralnog tržišta odnosno sklapanjem bilateralnih ugovora.

Raspodjela udjela

Ukupni iznos trgovane električne energije svih tržišnih sudionika iznosio je u 2013. godini 43 teravat sata (TWh). U Hrvatskoj je na kraju godine djelovalo 18 energetskih subjekata koji su koji su imali dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom. Od toga je 15 opskrbljivača imalo ispunjene uvjete za nastupanje na tržištu električne energije, a devet ih je bilo aktivno. Najveći dio kupaca na tržištu električne energije opskrbljivala je HEP Opskrba. Ostali opskrbljivači, imali su udio od 7,8 posto u ukupnoj prodaji, odnosno 15,6 posto u prodaji električne energije kupcima koji nisu korisnici javne usluge opskrbe električnom energijom, što u odnosu na kraj 2012. predstavlja povećanje za više od pet puta. Opskrbljivači izvan HEP grupe su u 2013. godini opskrbljivali oko 47.000 kućanstava, za razliku od kraja 2012. kad su opskrbljivali manje od 700 kućanstava. «Možemo konstatirati da se trend dinamiziranja tržišta nastavio i u 2014. godini», navodi domaći regulator.

Pad potrošnje

Sektor električne energije i u 2013. godini obilježio je daljnji pad potrošnje električne energije kao posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti. Potrošnje električne energije u 2013. godini iznosila je 17,3 TWh, dok je u 2010. godini iznosila 17,9 TWh. Istovremeno je zabilježen i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje električne energije u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta. Najveći dio ukupne potrošnje električne energije, oko 74 posto, u 2013. godini pokriven je iz domaće proizvodnje koja je iznosila 12,8 TWh. Proizvodnja nuklearne elektrane Krško za potrebe Hrvatske elektroprivrede iznosila je 2,5 TWh dok je za potrebe kupaca električne energije u Hrvatskoj ukupno uvezeno 2 TWh. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji električne energije je znatno je manji nego 2012. godine kada je, zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta, iznosio 29 posto što pokazuje veliku osjetljivost proizvodnje domaće električne energije o hidrološkim uvjetima.

Najveći udio proizvodnih kapaciteta u iznosu od oko 85 posto u vlasništvu je HEP-a, a kojim operativno upravlja HEP-Proizvodnja. Taj udio je u 2013. godini manji za četiri posto od onog iz 2012. godine što je posljedica ulaska većeg broja elekrana koje koriste obnovljive izvore energije. Od obnovljivih izvora energije potrebno je istaknuti vjetroelektrane čiji je udio u proizvodnji električne energije na području Hrvatske dosegao četiri posto na kraju 2013. godine.

Sektor prirodnog plina

U sektoru prirodnog plina u 2013. nastavljen je proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije uz smanjenje tržišne koncentracije. U veljači 2013. godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu plina usklađen s trećim paketom energetskih propisa EU, koji je, između ostaloga, postavio nove okvire za promjene u organizaciji plinskog sektora u Hrvatskoj. Na veleprodajnoj razini u 2013. godini prosječno je 80 posto udjela prema prodanim količinama plina zauzimao Prirodni plin, dok je 20 posto udjela zauzimalo sedam ostalih opskrbljivača aktivnih na veleprodajnom tržištu plina. Kao direktna posljedica liberalizacije i otvaranja tržišta prirodnog plina, odnosno promjene opskrbljivača plinom na veleprodajnoj razini u siječnju 2014. udio Prirodnog plina kao dominantnog opskrbljivača na veleprodajnoj razini smanjen je na približno 68 posto.

Tijekom 2013. godine i u maloprodajnom segmentu tržišta plina ostvaren je zamjetan napredak u procesu otvaranja tržišta. Stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla u odnosu na 2012. godinu. Zamjetan je daljnji nastavak stvarnog otvaranja tržišta plina. Tijekom 2013. godine zabilježeno je 740 promjena opskrbljivača plinom, što čini stopu promjene od 0,11 posto s obzirom na broj kupaca, odnosno 3,77 posto s obzirom na isporučene količine plina. U odnosu na 2012. godinu, stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Osim toga, porastao je i broj energetskih subjekata s dozvolom za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom – s 49 na 55, od kojih je opskrbu plinom aktivno obavljalo 42 energetska subjekta. Prema podacima HERA-e, u četvrtom kvartalu 2013. godine u odnosu na isti kvartal 2012. godine, prosječna krajnja prodajna cijena plina za kupce iz kategorije poduzetništvo pala za 14 posto. “Možemo primijetiti da je kao posljedica razvoja tržišta plina u 2013. godini ostvareno i zamjetno smanjenje krajnjih cijena plina za industrijske kupce u Hrvatskoj”, naveli su u HERA-i.

U HERA-i navode potrebu za daljnjim razvojem tržišta jer su krajnje cijene plina za industrijske kupce u Hrvatskoj u drugom dijelu 2013. ipak bile prosječno 13 posto više u odnosu na prosjek u zemljama EU.

Stanje u sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u 2013. godini obilježila je ekonomska kriza pa na njemu nije bilo značajnih promjena. Prema podacima koje su HERA-i dostavili energetski subjekti, u 2013. ukupno je uvezeno 0,78 milijuna tona naftnih derivata.

Novi zakon

Proizvodnja biogoriva u 2013. godini iznosila je 32.494 tona, što predstavlja pad od 15,3% u odnosu na proizvedenu količinu u 2012. Proizvodnja biogoriva u 2013. godini iznosila je 33.435 tona te je zabilježila pad od 15,3 posto u odnosu na 2012. godinu. Hrvatski operator tržišta energije je u 2013. godini povlaštenim proizvođačima biogoriva isplatio 101,28 milijuna kuna poticaja radi stavljanja na tržište e Hrvatske 35.915 tisuća litara biodizela.

Novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata donesen u veljači 2014. godine, na tržište nafte i naftnih derivata uveo je nekoliko bitnih promjena. Na prvom mjestu treba istaknuti utvrđivanje cijena naftnih derivata u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, što znači da je tržište tekućih naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina potpuno otvoreno u pogledu formiranja cijena. Jednako tako, donošenjem novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata prestala je primjena Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom i Odluke o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom, što znači da se pristup naftovodu u potpunosti temelji na pregovornom pristupu treće strane.