Povjerenstvo za koncesiju u petak je zapisnički evidentiralo da su u propisanom roku prema postupku javne nabave pristigle ponude kvalificiranih natjecatelja za koncesiju upravljanja i održavanja autocesta HAC-a i ARZ-a, priopćilo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
Budući je riječ o pregovaračkom postupku s prethodnom objavom, Ministarstvo sukladno Zakonu o javnoj nabavi u ovoj fazi postupaka ne smije iznositi podatke o sudionicima u postupku, odnosno natjecateljima, sve do zaprimanja i javnog otvaranja konačnih ponuda, kaže se u priopćenju.
Tako je javnost zasad ostala uskraćena za službenu informaciju o broju prijava i imenima natjecatelja.
U javnosti se ovih dana nagađalo kako se očekuju tri ponude – investicijske banke Goldman Sachs zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijskog Strabaga i australske Macquarie grupe.
Što se tiče hodograma budućih aktivnosti, Ministarstvo izvještava da nakon prikupljanja neobvezujućih ponuda počinje pregovarački postupak sa natjecateljima, koji bi trebao trajati do četiri mjeseca.
Nakon pregovaračkog postupka, finalizira se koncesijski ugovor te se dostavlja natjecateljima.
U prvoj polovici travnja 2015. natjecatelji će biti pozvani na predaju konačnih, obvezujućih ponuda, čije će otvaranje biti javno.
Potom slijedi postupak odabira najpovoljnije obvezujuće ponude, a jedini kriterij bit će cijena, odabir najviše ponuđene vrijednosti, kaže se u priopćenju i dodaje da će ugovor o koncesiji biti u toj fazi objavljen.
Odabrani natjecatelj će nakon potpisivanja ugovora imati rok od tri mjeseca da, ako već nije, zatvori financijsku konstrukciju te uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni proračun i preuzme koncesiju upravljanja i održavanja autocesta HAC-a i ARZ-a, kaže se u priopćenju.
Hajdaš Dončić vrlo zadovoljan prispjelim ponudama za monetizaciju autocesta
Ministar mora, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u petak kako je vrlo zadovoljan prispjelim poudama za monetizaciju autocesta, te istaknuo kako će konačna ponuda, koja će biti poznata početkom ljeta, biti konkuretna, ali da sukladno Zakonu o javnoj nabavi i ekonomskoj logici ne može govoriti o detaljima.
Na inzistiranje novinara nakon sjednice Povjerenstva za željeznicu, ministar je pojasnio kako bilo kakav komentar iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture može dovesti do poništenja cijelog natječaja, te da se ne smije znati ukupan broj "bidera" (ponuditelja), jer to Hrvatskoj jača pregovaračku poziciju.
Upitan o sljedećim koracima, Hajdaš Dončić je rekao kako će se proučiti prispjele ponude nakon čega slijede pregovori s ponuditeljima koji će trajati tri do četiri mjeseca. Potom im se šalje konačni prijedlog ugovora o koncesiji, koji mora biti verificiran od strane Europske komisije, odnosno njezina Vijeća za konkurentnost.
"Bez potvrde Europske komisije samog ugovora neće moći biti, kao ni njegova potpisivanja", poručio je. U konačnici, kada ćemo moći komunicirati, to će biti javno otvaranje ponuda idućeg ljeta, ovisno o tijeku pregovora, gdje će potencijalni koncesionari tada imati samo jednu obvezu – "da na crtu upišu iznos novca", dodao je Hajdaš Dončić.
Najavljeni referendum protiv monetizacije autocesta nije želio komentirati jer to, kako je rekao, nije u opisu njegova posla.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Majka svih pitanja u vezi monetizacije je da li postoji mogućnost po kojoj bi se mogli nabaviti jeftiniji krediti kojima bi se zatorili postojeći ….to znači kamata oko 1,5 % i to cirka oko 1,5 milijarde € i to u vidu najmanje 5-godišnje obveznice idealno 10-godišnje
…..a ostatak od cca. 2,8 milijarde € oko 2 % kao kredit koji bi otplaćivao i smanjivala glavnica a time i rate ……pa bi nakon 10 godina ova obveznica pretvorila u kalsičan kredit tj. iznosio bi kao postojeći
Ovakve uvjete moraju se osigurati politikom i diplomacijom …… ili trebaš “imati i mudu i jezik” …………. a i referendum kojim bi te natira da se polomiš da tako nešto isposluješ jer nemaš druge alternative
Novac nikad nije bija jeftiniji a i politički nismo nikad bolje stajali ….. “mislim kao američki miljenici” …….
Znači USA i EIB ….. to su naše likarije ….. desetogodišnja kamata max 2 %
@ super
Evo napokon dva posta koja se napokon drže teme i koja su mi jasna.
Samo niste napisali da se HAC i ove godine zadužio, a za zaduženje je jamstvo dala Hrvatska Vlada, tj država.
Tako da uopće nije važno da li je HAC i koliko kreditno sposoban kada za njega jamči država.
Ne znam da li ste zaboravili prihode koje hrvatski vozači odvajaju u trošarinama za autoceste kao i pri registraciji automobila.
To nisu prihodi HAC-a i trebali bi se posebno iskazivati.
I sada dolazimo do glavnog problema koji mene muči kod koncesija autocesta.
Otplata duga.
Znači taj novac koji dobijemo od koncesionara za recimo 40 godina koncesije trebao bi biti dovoljan da se dug otplati.
Meni je neprihvatljivo da i nakon koncesije postoji dug.
A koliko sam vidio o planu što će Vlada s novcem, oni bulazne o ulaganju u željezničke pruge i željeznicu.
Čak mislim da se dio trošarina koja se plaćala za otplatu autocesta misli ulagati u željeznicu.
I sada Vas ja pitam koliko netko može biti g.lup da nakon što izgradi autoceste, nema prometa da te dugove vrati, ide sad ulagati u željeznicu na istoj trasi na kojoj je izgradio autocestu.
Ako si razvio cestovni promet (a izgradili smo autoceste)onda sve radiš da robu prebaciš da se transportira preko tvojih autocesta.
Ne ulažeš opet ogromne novce u željeznicu koja je konkurencija cestovnom prometu.
A mislim da smo se do sada složili da prometa nema dovoljno za autoceste, a kamoli za željeznicu.
Vi ste lijepo objasnili zbog čega novo zaduživanje kod banaka ne rješava problem vraćanja duga za autoceste, jer je kamata ista kao postojeća.
Ali niste objasnili glavnu stvar.
Da li se davanjem autoceste u koncesiju rješava, odnosno zatvara, otplaćuje kredit za autoceste.
Ako je Vaš odgovor NE, onda sam ja jaaaaako protiv monetizacije autocesta.
Iz vrlo jednostavnog razloga. Već mi je puna kapa ove države koja sve probleme rješava tako da prebaci problem na drugoga. U ovom slučaju na koncesionara.
A što ako koncesionar propadne, a zadužio se kod njihove lokalne banke?
Da li se onda koncesija vraća republici Hrvatskoj?
Ja više volim imati sudbinu u svojim rukama.
Iskreno, prije rasprave s Vama više sam bio za koncesiju autocesta.
Sada sam protiv.
Jedino ako me uvjerite da će novcem od monetizacije kredit za izgradnju autocesta biti isplaćen prije kraja koncesije.
Lp
@ super
Evo napokon dva posta koja se napokon drže teme i koja su mi jasna.
Samo niste napisali da se HAC i ove godine zadužio, a za zaduženje je jamstvo dala Hrvatska Vlada, tj država.
Tako da uopće nije važno da li je HAC i koliko kreditno sposoban kada za njega jamči država.
Ne znam da li ste zaboravili prihode koje hrvatski vozači odvajaju u trošarinama za autoceste kao i pri registraciji automobila.
To nisu prihodi HAC-a i trebali bi se posebno iskazivati.
I sada dolazimo do glavnog problema koji mene muči kod koncesija autocesta.
Otplata duga.
Znači taj novac koji dobijemo od koncesionara za recimo 40 godina koncesije trebao bi biti dovoljan da se dug otplati.
Meni je neprihvatljivo da i nakon koncesije postoji dug.
A koliko sam vidio o planu što će Vlada s novcem, oni bulazne o ulaganju u željezničke pruge i željeznicu.
Čak mislim da se dio trošarina koja se plaćala za otplatu autocesta misli ulagati u željeznicu.
I sada Vas ja pitam koliko netko može biti g.lup da nakon što izgradi autoceste, nema prometa da te dugove vrati, ide sad ulagati u željeznicu na istoj trasi na kojoj je izgradio autocestu.
Ako si razvio cestovni promet (a izgradili smo autoceste)onda sve radiš da robu prebaciš da se transportira preko tvojih autocesta.
Ne ulažeš opet ogromne novce u željeznicu koja je konkurencija cestovnom prometu.
Vi ste lijepo objasnili zbog čega novo zaduživanje kod banaka ne rješava problem vraćanja duga za autoceste, jer je kamata ista kao postojeća.
Ali niste objasnili glavnu stvar.
Da li se davanjem autoceste u koncesiju rješava, odnosno zatvara, otplaćuje kredit za autoceste.
Ako je Vaš odgovor NE, onda sam ja jaaaaako protiv monetizacije autocesta.
Iz vrlo jednostavnog razloga. Već mi je puna kapa ove države koja sve probleme rješava tako da prebaci problem na drugoga. U ovom slučaju na koncesionara.
A što ako koncesionar propadne, a zadužio se kod njihove lokalne banke?
Da li se onda koncesija vraća republici Hrvatskoj?
Ja više volim imati sudbinu u svojim rukama.
Iskreno, prije rasprave s Vama više sam bio za koncesiju autocesta.
Sada sam protiv.
Jedino ako me uvjerite da će novcem od monetizacije kredit za izgradnju autocesta biti isplaćen prije kraja koncesije.
Lp
-Dakle, ta opcija je nerealna. Kada bi i bila realna, nove banke bi bile spremne refinancirati postojece kredite uz povoljniji rok otplate i visu kamatu. Zasto visu kamatu? Zbog 2 razloga.
Zaboravio sam 3 razlog. Sto je dulji rok otplate, to je veca kamata. Isto kao i kod obveznice-sto je dulje dospijece to je veci yield.
Uključite se u raspravu