Čime je to isprovocirao i što točno stoji u obrazloženju odluke srbijanskih vlasti o progonu direktora predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji Pere Mijakića iz te zemlje, službeno još nije objavljeno. Tek se zna, iz objave informacije koju je o tome dao u srbijanskim medijima hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević, a potvrdio je to i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, da ga se smatra opasnim za sigurnost Republike Srbije.
Takav je slučaj i s još nekolicinom hrvatskih državljana kojima su proteklih dana stigle slične obavijesti s rokom od sedam dana za iseljenje iz Srbije. Po riječima Grlića Radmana, Mijakić je bio u šoku kada je primio obavijest te ne zna što bi mogao biti razlog da ga se u Srbiji smatra “ugrozom”.
Prosvjedna nota
Službeni Zagreb reagirao je promptno prosvjednom notom i od Srbije zatražio pojašnjenje za takav tretman hrvatskih građana, no ostaje činjenica da šef HGK u Srbiji ima izgon na godinu dana. Mijakić je, koliko je poznato, do sada jedini od hrvatskih državljana kojima je uručena odluka o protjerivanju iz Srbije ujedno i predstavnik neke javne institucije iz Hrvatske, što tom slučaju daje i dodatnu težinu u odnosu na ostale.
O samom događaju i mogućim posljedicama takve odluke srbijanskih vlasti, u HGK-u jučer još nisu bili spremni za komentare. Kratko su odgovorili kako u Predstavništvu u Beogradu imaju zaposlene ukupno dvije osobe te će i u narednom razdoblju nastaviti sa svojim aktivnostima. O svim će daljnjim promjenama gospodarstvenici i relevantna javnost, kažu u HGK, biti upoznati na vrijeme. Okolnosti odluke, poručuju kratko, nisu u mogućnosti komentirati.
I veleposlanik Biščević u svom je javnom istupu istaknuo da slučaj Mijakića posebice zabrinjava s obzirom na to da je riječ o osobi iz službene institucije. Tim više osjetljiv je i zbog činjenice da se obnavljanje suradnje i povezivanje gospodarstava dvije zemlje nakon srbijanske agresije odvijalo sporo. Samo Predstavništvo HGK otvoreno je najprije 2001., da bi s radom prestalo 2013., a potom je prije sedam godina, u travnju 2018. ponovno počelo s radom s ciljem da se pomogne domaćim tvrtkama koje posluju ili imaju namjeru poslovati u Srbiji.
Zahvaljujući Mijakiću proteklih godina ostvarena je jako dobra suradnja s Privrednom komorom Srbije i drugim relevantnim institucijama u susjednoj zemlji, a Predstavništvo HGK surađuje i s Hrvatskim poslovnim klubom u Srbiji. Na dispoziciji je i s informacijama o zbivanjima u Srbiji, o promjenama u regulativi i potencijalnim poslovima. S druge strane, pridonosi i stvaranju pozitivne klime za ulaganja srpskih poduzetnika u Hrvatskoj.
Potreba HGK-ove prisutnosti u Srbiji pokazala se opravdanom i u rezultatima koje bilježi službena statistika. Robna razmjena je u porastu; u 2014. je, primjerice, izvoz iz Hrvatske bio na razini 515 milijuna eura, a lani je dosegnuo 1,297 milijardi eura. Srbija je za Hrvatsku jedno od deset najvažnijih tržišta u vanjskotrgovinskoj razmjeni. I uvoz je u tih deset godina porastao s 360 milijuna na 967 milijuna, s time da je uvoz lani bio nešto slabiji u odnosu na prethodnu godinu. Naša izravna ulaganja do 2024. iznosila su 1,1 milijardu eura, što je gotovo desetina ukupnih izravnih ulaganja koja su hrvatski poduzetnici realizirali u inozemstvu, a Srbija je na ukupnoj ljestvici peta destinacija za hrvatska ulaganja.
Neracionalan čin
S obzirom na to koliko je Mijakić u proteklim godinama radio na vraćanju povjerenja na gospodarskoj razmjeni i očitoj dobrobiti za obje ekonomije, njegovo iznenadno prisilno udaljavanje iz Beograda može se ocijeniti kao potpuno neracionalan i neshvatljiv čin. Tim više jer zbog svih zbivanja proteklih mjeseci povjerenje stranih ulagača u Srbiju ozbiljno poljuljano.
