Prirez od 17 posto zanemarivo bi povećao plaće

Autor: Jadranka Dozan , 23. siječanj 2013. u 13:28
Tanka gradonačelnička računica R. Ostojića/PIX

Rajko Ostojić najavio je smanjenje 18-postotnoga prireza postane li gradonačelnik Zagreba, no većina građana to ne bi ni osjetila na plaći…

Pobijedi li u utrci za zagrebačkoga gradonačelnika, SDP-ovac Rajko Ostojić građanima će smanjiti prirez koji se plaća na porez na dohodak i u Zagrebu iznosi 18%, najviše u Hrvatskoj. Najavio je to ministar zdravlja kao "ekskluzivu" u intervjuu tjedna na Hrvatskom radiju.

U ukupnim prihodima proračuna Grada Zagreba, koji je za 2013.  težak 6,67 milijardi kuna (pri čemu prihodi poslovanja 6,52 milijarde), prihod od poreza i prireza na dohodak čini nepunih 4,5 milijardi kuna, što znači više od dvije trećine (67,2%) ukupnih. Kako se gradu raspoređuje oko 85 poreza na dohodak građana (a prirez se obračunava i na dio tog poreza koji ide državnom proračunu), gruba računica sugerira da se od 4,5 milijardi kuna poreza i prireza na dohodak četvrtina odnosi na 18-postotni prirez. Iz toga proizlazi da jedan postotni bod smanjenja prireza znači 70-ak milijuna kuna godišnje više u džepovima građana i manje u gradskom proračunu. No, na mjesečnoj plaći većina bi građana rasterećenje za jedan postotni bod prireza jedva osjetila; onima s prosječnim dohotkom povećala bi se do 20-ak kuna

Smanjenje prireza za npr. tri postotna boda prikratilo bi gradski proračun za nemalih 200-injak milijuna kuna, ali i u tom bi se slučaju rasterećenje za one s prosječnim plaćama mjerilo desecima kuna mjesečno, dok bi više profitirali tek oni s višim primanjima koja u oporezivanju dohotka zahvaća (i) najviša, 40-postotna stopa. Sve u svemu, obećanje o smanjenju prireza građanima, naročito bez rokova i razmjera, više zvuči kao zgodan predizborni adut, Usporedbe radi, 200-injak milijuna kuna godišnjeg efekta mogućeg smanjenja stope prireza na 15 posto Grad danas ubire od poreza na imovinu. U ukupnim proračunskim prihodima Grada druga se najveća stavka odnosi na komunalne naknade i doprinose, od kojih bi se ove godine trebalo naplatiti nepunih 880 milijuna kuna, a s nešto više od 400 milijuna kuna treća su prihodi od imovine, glavninu kojih čine oni od tzv. nefinancijske imovine – naknada za ceste (210 milijuna), zakupi i iznajmljivanja (144 milijuna) te koncesije.

Komentari (3)
Pogledajte sve

da zanemarivo za srednji stalež ali bi bogatuni imali puno više nego što sada imaju i jedini bi imali koristi od toga
a to i je poenta jer je kandidat tih i takovih

Ne, ali Zagrepčani možda budu.

Nadam se da ga Zagrebčani neće izabrati .

New Report

Close