Hrvatska je rekorderka po padu nezaposlenosti u Europskoj uniji, ali ne zbog propulzivnog rasta već u najvećoj mjeri iseljavanja, dok zaposlenost raste znatno sporije. U 2019. godini Vlada je namijenila više od dvije milijarde kuna za zapošljavanje i aktivaciju radno neaktivnih građana. Veći dio tog novca namijenjen je za aktivne mjere zapošljavanja, a dio za u specijalizirane programe za zapošljavanje teže uključivih skupina putem Europskog socijalnog fonda, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić  u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog. 

"Jedna od mjera, koja je bila izuzetno popularna 2018. i gdje smo imali dvostruko više korisnika nego godinu dana ranije jest samozapošljavanje. Upravo tu mjeru smo dodatno ojačali s 55.000 na 70.000 kuna ako se koristi 50 posto opreme", rekao je ministar. Novine čekaju i mjeru "pripravnik". Ona je uvedena prošle godine i osmišljena je da država daje polovicu plaće radnika privatnom sektoru po kojoj se ukida gornje ograničenje.

"Ako netko želi zaposliti, primjerice, IT inženjera i dati mu početnu plaću od 10.000 kuna neto, pola ukupnog troška plaće će financirati država", najavljuje Pavić. Dodaje da je tu mjeru pripravništva koristilo između 400 i 500 poslodavaca u privatnom sektoru te oko 2000 u reguliranim profesijama u javnom sektoru. Ove godine ona će se dodatno promovirati među privatnim poslodavcima da radnicima mogu dati veće plaće, s ciljem da mladi ljudi posao traže u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu. 

Kompenzacije poslodavcima
Rast plaća dobra je vijest za radnike, no poslodavcima znači veće opterećenje i udar na konkurentnost. S tim na umu, jedna od novih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bit će kompenzacijske mjere. "Znamo da smo ove godine dignuli minimalnu plaću za devet posto, 23 posto je porasla plaća u mandatu ove Vlade, ali smo svjesni da dizanjem te plaće ugrožavamo radno intenzivne industrije i upravo radi njih smo dodatno ojačali mjeru zadržavanja u zaposlenosti, gdje će poslodavci moći akumulirati do 150.000 eura u tri godine, dakle gotovo milijun kuna", kaže Pavić.

Uz to je, kaže, ostavljena olakšica od 50 posto na doprinose za one poslodavce koji daju minimalnu plaću u ovoj godini.  "Prema tome, s jedne strane želimo mlade potaknuti na što veći broj samozapošljavanja, potičemo poslodavce da daju što veće plaće, isto tako osigurali smo dovoljno sredstava za kompenzacijske mjere radno intenzivnim industrijama, a također imamo specijalizirane programe za zapošljavanje žena, osoba s invaliditetom, mladih i onih koji su u nepovoljnom položaju na tržištu rada", kaže.

U 2019. država sprema i sustav vaučera za praćenje rada onih koji su prošli prvu godinu, odnosno koji ulaze u drugu godinu mjere aktivne politike samozapošljavanja.  Osvrćući se na dvije milijarde kuna "težak" paket mjera za zapošljavanje, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić smatra da je to puno novca, naročito za zemlju kao što je Hrvatska.

'Najvažnija je edukacija'
"Sada je izazov i zadatak svima nama da to sve i potrošimo", kaže Majetić.  Sa 150.000 nezaposlenih i u kontekstu nedostatka radne snage, glavni je cilj dio njih dovesti u svijet rada. "Uz dosadašnje mjere, najvažnije su mjere edukacije i obrazovanja, na radnom mjestu s obzirom na to da se poslodavci svakodnevno prilagođavaju tržištu rada pa se i vještine radnika mijenjaju. S druge strane, radnici koji nemaju vještine koje tržište treba, da se mogu školovati, prekvalificirati i prijeći na ona radna mjesta koja su danas deficitarna", kaže. 

"Puno je mjera, zadatak je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva i HUP-a da ljudi, kojima su te mjere namijenjene, o tome budu i informirani. Ako se vidi da se neke ne koriste da analiziramo i vidimo da te 2 milijarde kuna koje imamo na raspolaganju stavimo na tržište i poslodavcima i ljudima za plaće, školovanje, samozapošljavanje i prekvalifikaciju. Kompenzacijske mjere su izuzetno bitne jer se radi o osjetljivim industrijama", kazao je. 

Na pitanje hoće li rasti plaće i ove godine Majetić odgovara potvrdno. "Očekuje se rast gospodarstva oko 3 posto, i s njim jednaki pritisak. Svi poslodavci koji mogu podizat će plaće, naravno neke mjere Vlade će doprinijeti da se smanjenje opterećenja pretoči u povećanje plaća. Sve mjere, uključujući i one za dijete, bit će iskorištene da se ljudima omoguće veća primanja ne samo da zadržimo ljude u IT-u već sve ljude", kaže Majetić.

Cjeloživotno obrazovanje
Prema Pavićevim riječima, Vlada je svjesna da rast se prosječne plaće za 710 kuna u zadnje dvije godine nije dogodio na zdravim ekonomskim osnovama zbog veće produktivnosti već manjka radne snage pa vid pomoći poslodavcima vidi u programima cjeloživotnog obrazovanja.  "Ove godine iz Europskog socijalnog fonda ide vaučer shema koja će biti pilot projekt za iduće programsko razdoblje. Želimo oko 2 milijarde kuna dati u cjeloživotno obrazovanje zaposlenih za povećanje konkurentnosti. Zadnja linija obrane ostaju kvote za zapošljavanje stranaca, ne uspije li se u aktivaciji domaće radne snage, rješenje će se tražiti u stranim radnicima.

Hrvoje Balen, Algebra

Član Uprave Algebre Hrvoje Balen kaže da je godina iza nas u svijetu i Europi fantastična, no da se ne smijemo uljuljkati. Veseli ga, kaže, otvaranje kvota za zapošljavanje stranaca. "Vidjet ćemo koliko će se popuniti ta kvota, pogotovo u segmentu visokog obrazovanja. Zašto to kažem? Jer studenti koji izlaze sa studija poput računarstva, digitalnih tehnologija ili informacijske tehnologije, zaista nemaju problema sa zapošljavanjem. Problem je kako ih zadržati ovdje. Mi nismo jedna mala država, mi smo malo područje posebne državne skrbi unutar velikog tržišta EU. To nama kao obrazovnoj instituciji predstavlja izazov da ljudima isporučimo znanja i kompetencije za brzo zapošljavanje, ali i izazov da privučemo strane studente koji će ostati na domaćem tržištu rada", kaže Balen.