Na početku epidemije i u lockdownu banke su davale moratorije na kredite do šest mjeseci. Za neke sektore, poput turizma, to je i do godinu dana.

Tek kad isteknu, znat će se pravo stanje koliko se građana izvuklo iz krize, a koliko ih je ostalo bez posla ili primanja. Moratorij je stavljen i na obračun minusa po tekućim računima građanima, koje banke bez da pitaju klijenta, odobravaju u visini do tri prosječne plaće.

U ovoj koronakrizi, klijentima kojima su prihodi obustavljeni ili smanjeni, po isteku moratorija banke će izračunavati novo dopušteno prekoračenje.

Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku. To znači da će građani koji su u minusu, odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna, piše Novi list.

Gotovo je s poštedama

Plenković o moratoriju: Ne može država baš reći da sad nitko više ništa ne može plaćati

Iz Zagrebačke banke rekli su da će “u slučaju smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja obavijestiti klijenta 30 dana prije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja”.

Erste banka još je u ožujku donijela odluku o prolongaciji dopuštenih prekoračenja. U RBA i PBZ naveli su kako prešutna prekoračenja trenutno ne smanjuju.

OTP banka kaže da “klijenti mogu tražiti produljenje već ugovorenih moratorija, ako klijent u roku od 30 dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na razinu novo-najavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja, banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike”. HPB nije dao nikakav odgovor.