Vlada u prijedlogu rebalansa državnog proračuna za 2024. godinu predlaže prihode od 30,3 milijarde i rashode od 33,6 milijardi eura, uz proračunskim manjak od 2,6 posto, izvijestio je u četvrtak premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.

Cilj rebalansa je servisirati sve obveze koje se odnose na daljnju pomoć vezanu u za energetsku krizu, obnovu od potresa, rashode za zaposlene, socijalne pomoći i naknade, rekao je Plenković.

Kako je ocijenio, u proračunu se vidi značajan rast prihoda zbog gospodarskog rasta, s 28 i pol na 30,3 milijarde eura ili za 6,4 posto, a rastu i rashodi, s 32,6 na na 33,6 milijardi eura tj. za tri posto.

Tako će deficit (proračuna konsolidirane opće države prema ESA metodologiji, op.ur.) ostati u okviru od 2,6 posto i to je sasvim prihvatljivo u odnosu na plan i unutar je maastriških okvira, rekao je Plenković.

Ponovio je vladine procjene gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,6 posto, inflacije od tri posto, a, kako je najavio, udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu trebao bi po prvi puta od 2010. godine pasti ispod 60 posto i iznositi 58,9 posto.

Uz gotovo 1,75 milijuna zaposlenih i i 83 tisuće nezaposlenih, to govori o zdravoj situaciji kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu, smatra Plenković.

Detalje rebalansa na sjednici Vlade predstavio je ministar financija Marko Primorac.

“Predlažemo novi revidirani plan prihoda i rashoda. Od prvotno planiranih 28,5 milijardi eura, novim planom planiramo povećane prihode od 33 milijarde eura. Radi se o ukupnom povećanju od 1,8 milijardi eura, imajući u vidu dobru turističku sezonu i snažan gospodarski rast. Očekujemo povećanje prihoda od poreza, oni bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura. Prihodi od doprinosa pet milijardi eura, prihodi od mirovine 600 milijuna eura i ostali prihodi 7,5 milijardi eura”, kazao je Primorac i dodao:

“Što se tiče rashodovne strane, ona je inicijalno bila planirana na 32,6 milijardi eura, rebalansom proračuna planiramo povećanje rahoda od 976 milijuna eura na 33,59 milijardi eura. Povećanju rashoda najviše pridonose povećanje nadoknada za troškove energije na temelju mjera Vlade, rashodi za zaposlene, sanacija šteta od potresa, socijalne pomoći i naknade, uplata u proračun EU-a, nabava vojne opreme, ulaganja u željeznički sektor…”