– Uvođenjem eura i ulaskom u europski stabilizacijski mehanizam Hrvatska je ostvarila korist. Osnažili smo ekonomiju i uklonili smo iz ekonomije valutni rizik, kazao je.

Dodaje kako smo uvođenjem eura ostvarili uspjehe glede kreditnog rejtinga.

– Kada se povećava kreditni rejting, znači da se kreditni rizik države smanjuje, a u skladu s tim smanjuju se i troškovi zaduživanja, naglasio je.

Govori da smo uvođenjem eura uklonili znatan trošak koji je bio vezan uz transakcije, a riječ je oko 160 milijuna eura.

– Uvođenjem eura konsolidirali smo i javne financije što je stvorilo preduvjete da uđemo u eurozonu, istaknuo je za HRT.

Inflacija je obilježila ovu godinu i mnogi se žale da im je pao standard, unatoč tomu što Vlada naglašava da su plaće rasle.

– Plaće su realno rasle, a rasle su dominantno onima s najnižim plaćama. To je odraz politike Vlade. Potrebno je osigurati standard građana, ali istovremeno se truditi da imamo balans između povećanja realnog dohotka i kupovne moći građana kako bi se oni mogli nositi s izazovima inflacije i toga da porast ne bude prevelik kako ne bi dodatno podgrijavao inflaciju. Upravo stoga treba se povećavati plaća onima koji imaju najniže dohotke, naglasio je.

Ističe da u Hrvatskoj dolazi do postupnog smanjivanja inflatornih pritisaka. Očekuje kako će se u idućoj godini inflacija na godišnjoj prosječnoj razini svesti na malo više od 3 posto.

– To nije nešto s čime možemo biti zadovoljni, ali to pokazuje pozitivan trend, rekao je.

Što se tiče prestanka dvojnog iskazivanja cijena Primorac je rekao kako je to propisano pravilima EU-a. Smatra da se predugim dvojnim iskazivanjem cijena građani zbunjuju i to nema smisla.

– Ne sviđa mi se da se plaše građani negativnim stavom o trgovcima. Fiksni tečaj konverzije je poznat i svi građani koji se nisu naviknuli na novu valutu jednostavno mogu preračunati sve cijene, ističe.

Primorac naglašava kako je Vlada učinila korak glede poreznog rasterećenja.

– Što se tiče makroekonomske i fiskalne situacije – u povoljnom je položaju u smislu smanjivanja javnog duga u BDP-u. On će biti na 60-ak posto do kraja godine, rekao je.

Dodaje kako u sljedećoj godine Vlada planira spustiti udio javnog duga u BDP-u ispod 60 posto, a u tom je smislu, kako kaže, planiran prostor za porezno rasterećenje.

Demantirao je tvrdnju da su u Hrvatskoj plaće najviše opterećene porezom u EU.

– Kad je riječ o oporezivanju rada, analize govore kako je Hrvatska jedna od zemalja EU-a koje najmanje oporezuju rad, naglasio je.

Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, tu smo, kako kaže, u vrhu EU-a. Hrvatska ima drugu najvišu stopu poreza na dodanu vrijednost.

Ministar je najavio porezni portal na kojem će se vidjeti koliko poreza plaćamo i moći će se usporediti s drugim državama.

Primorac govori kako mu je drago kada se govori o porezu na dohodak i općenito porezima na lokalnoj razini da je došlo do snižavanja poreznih opterećenja, ali i strukture istog pa su neke jedinice lokalne samouprave odlučile rasteretiti rad, ali povećale su paušalni porez u turizmu ili su povećale porez na kuće za odmor i tu se dolazi do željenog učinka, a to je prebacivanje poreza s rada na imovinu.