Za razliku od sitnih promjena u sustavu oporezivanja dohotka koje će se primijeniti od siječnja 2025. godine, ministar financija Marko Primorac najavio je pravu revoluciju za 2026. godinu. Ministar je rekao da će za godinu dana ukinuti odbitke za uzdržavane članove obitelji i zamijeniti ih za sve jednakim dodatkom na plaću za svako dijete!
– Smatram kako je odbitke za uzdržavane članove potrebno eliminirati iz obračuna plaće i utvrđivanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada jer 53 posto građana ne plaća porez na dohodak – kazao je ministar financija prilikom obrane svog poreznog paketa pred zastupnicima u Saboru, piše Večernji list.
Opozicija ga je u utorak napadala zbog poreza na nekretnine, što je blaga promjena u odnosu na najavljenu transformaciju olakšica za uzdržavane članove obitelji. Marko Primorac nije jedini ekonomist koji smatra da postojeće olakšice za uzdržavane članove nisu najpravedniji model jer su one za mnoge slabo plaćene radnike pravo koje imaju samo na papiru. Primjerice, radnik koji ima dvoje djece i zarađuje tisuću eura bruto na ime olakšica za dvoje djece dobije 61 euro povišice, onaj s medijalnom plaćom i dvoje djece u plusu je 132 eura, dok radniku s prosječnom i iznad prosječnom plaćom olakšica na isti broj djece povećava plaću 158 eura. Nijedna se dosadašnja vlada nije usudila reformirati i micati olakšice iz sustava oporezivanja dohotka jer su se bojali kritika. Plenkovićeva vlada već četiri godine ima na stolu analizu Svjetske banke koja je pokazala da najveću korist od postojećih olakšica za djecu u apsolutnom i relativnom iznosu imaju osobe s iznadprosječno visokim plaćama.
Za tu studiju je Svjetska banka analizirala sve olakšice iz 2017. godine te je otkrila da ih je koristilo 408 tisuća zaposlenih roditelja za 627 tisuća djece, među kojima je bilo i 40 tisuća djece čiji su roditelji te godine bili umirovljenici. Oko 230 tisuća građana koristilo je olakšicu za jedno dijete, 143 tisuće za dvoje djece, 29 tisuća za troje djece, četiri tisuće za četvero djece, 721 osoba za petero djece, 170 ih je koristilo olakšicu za šestero djece i 80 za sedmero i više djece. Najsiromašnijima je država donekle ublažila gubitak iz sustava poreza na dohodak isplatom dječjeg doplatka, najbogatijima se olakšica za djecu najviše isplatila, dok ljudi sa srednjim primanjima nisu ni amo ni tamo. Usporedna analiza s drugim zemljama, primjerice Slovenijom i Austrijom, pokazuje da te zemlje pružaju ujednačenu potporu za djecu za sve dohodovne skupine.
Svjetska banka razradila je nekoliko mogućih scenarija za promjene i ‘ispravljanje distribucijskih manjkavosti’, a ministar Primorac je najavio potpuno eliminiranje olakšica za djecu (da li i druge uzdržavane članove obitelji?) i uvođenje identičnog fiksnog iznosa za svako dijete od 2026. godine. Te 2017. godine olakšice su stajale državu oko dvije milijarde kuna ili 266 milijuna eura nenaplaćenog poreza godišnje i ako se ima na umu koliko su od tada porasle plaće i zaposlenost, sad bi taj iznos mogao biti oko 500 milijuna eura. Povrh toga, godišnje se oko 200 milijuna eura isplaćuje za dječje doplatke, što zajedno daje budžet od oko 700 milijuna eura koji bi se mogao raspodijeliti pravednije. Inače, prosječnih 54 eura dječjeg doplatka prima oko 160 tisuća roditelja za 316 tisuća djece.
Naš kratki pregled pokazuje da trenutno olakšica za jedno dijete natprosječno plaćenih zaposlenih roditelja donosi oko 80 eura veću plaću, dok dječji doplatak podebljava mjesečna primanja siromašnijih obitelji za 54 eura. Ministar vjerojatno posjeduje detaljniji plan budući da ga je spomenuo u politički zanimljivom predizbornom trenutku. No, eliminiranjem olakšica povećat će se broj radnika koji će plaćati porez na dohodak pa u konačnom rješenju treba voditi računa da povećana porezna obaveza ne pojede dobiveni fiksni dodatak za djecu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu