Da bi energetska učinkovitost mogla postati kvalitetnim hrvatskim proizvodom dokaz su brojne domaće kompanije koje aktivno rade na razvoju takvih proizvoda i usluga. Blizu ispunjenja tog cilja nalaze se neki projekti koji se provode u Republici Hrvatsko, a koji se svojim rezultatima mogu smatrati primjerima ne samo dobre, već najbolje prakse, kako na lokalnom tako i na regionalnom tržištu.

Na poticanju temu dobrih primjera, uz sudionike Vesnu Bukaric, načelnicu Sektora za energetsku učinkovitost, i kolege iz gradova Rijeke, Čakovca, Koprivnice te Krapinsko – Zagorske županije, u sklopu kongresa Energetska učinkovitost – priče o uspjehu održan je mini panel. Tom je prilikom istaknuto da javni sektor uvodi štedljivu javnu rasvjetu, energetski obnavlja škole i vrtiće te domove zdravlja, dok privatni sektor sredstva koristi za energetsku obnovu komercijalnih objekata.

Vesna Bukarica, kao stručnjakinja za razvoj instrumenata politike za poticanje energetske učinkovitosti i ostvarivanje održivog energetskog razvoja, komentirala je kako se i sam Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost našao u situacija učenja u hodu: „Svaki projekt iz poslovnog sektora ima svoje izazove i specifičnosti, i proces je učenja kako za korisnike tako i za nas. Putem smo mnogo toga naučili i dobili dobar input za poboljšanja.“ Dodala je kako svakim novim projektom Fond povećava svoju fleksibilnost, kao i terenskim radom. Vesna Bukarica je prisutne informirala novom činjenicom kako Fond, koji do nedavno bio pružatelj potpora malih vrijednosti koje su poslovnom sektoru bile manje atraktivne, sada nudi i veće te značajnije investicije.

„Novi program potpora objavljen je s puno većim iznosima, a fokusirali smo se na građane i jedinice lokalne samouprave. Poslovnom ćemo se sektoru okrenuti ove godine i to suradnjom s gospodarskom komorom.“, uputila je Bukarica, pri čemu je istaknula kako za Fond još ne zna dovoljan broj ljudi. „To je nešto na čemu još moramo raditi. Kombinacijom privlačnih potpora i prepoznatljivosti planiramo javnosti približiti rad Fonda.“

Marko Filipović, Grad Rijeka, naveo je kako se u Rijeci javlja sve više i sve različitijih upita za projektima energetske učinkovitosti i obnove, pa su tako predstavnici riječkog vatrogasnog društva tražili subvencioniranje vatrogasnog vozila sa smanjenom emisijom CO2.

„Građani su mjere prihvatili domino efektom. Zamislite uštede koje su postigli upravitelji zgrada i ovlašteni predstavnici ulaganjima u ovojnicu fasade, riječ je o uštedama od 60 do 70 posto za grijanje i hlađenje.“, pojasnio je Filipović. Grad Rijeka se može pohvaliti da su povukli 50% svih sredstva namijenjenih Republici Hrvatskoj. „Poslovni se sektor dobro organizirao i putem upravitelja su prijavili veliki broj projekata što je rezultiralo subvencioniranjem u ovim iznosima.“, dodao je Marko Filipović.

Mišel Jakšić iz Grada Koprivnice ovom je prilikom rekao nešto više o gradu koji je zahvaljujući implementiranim novitetima dobio epitet ambiciozna Koprivnica, te novi grad Koprivnica. „Dogodilo se jako puno noviteta, i tu je vrlo važnu ulogu odigrao saziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Imali smo nedavne primjere, a ovdje govorim o onih 10% nezadovoljnih, ljudi koji se jave tek kad iskrsne problem. Recimo, na primjeru puknuća cijevi, mogu se čuti komentari na naš račun kako bespotrebno kupujemo električne automobile dok ljudima curi voda po dvorištu. Radimo na svemu, i imamo odličnu suradnju i s građanima i s Fondom. Recimo, Bicko, sustav električnih bicikala kod građana prolazi odlično.“, pohvalio se Jakšić.

„Građani se i kod nas dobro odnose prema biciklima i za sada nema prijava o oštećenjima, a povećava se i broj korisnika. U tijeku je početak provedbe druge faze projekta u sklopu čega će se postaviti dvije nove stanice čime će se omogućiti veći opseg pokrivenosti unutar grada.“, riječi su Karmen Franin, iz Razvojne agencije Grada Čakovca – Čakra. Dodala je kako je njihov primarni cilj usmjeren ka poboljšanju gospodarskog rasta i konkurentnosti na tržištu.

Anđelko Ferak – Jambrek, zamjenik župana za gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije, istaknuo je da su, kao županija, prvenstveno orijentirani na škole koje su u lošem stanju. „Imamo u planu obnovu škola, a strateško dokumenti pokazuju kako imamo izvrsnu suradnju sa županijama i gradovima.“ Osim obnove školskih ustanova, bilo je riječi i o projektu javne rasvjete kojim se planira smanjenje ogromnog troška električne energije. „Svako selo, mjesto i grad imaju sustav javne rasvjete. Kao takva, ona šteti okolišu i njene bi negativne učinke trebalo svesti na minimum. Recimo, imamo problem smanjenja kukaca u prirodi što je direktna posljedica svjetlosnog onečišćenja, a ovdje govorimo o direktnom utjecaju na eko – sustav. „Anđelko Ferak Jambrek posebno je pohvalio Fond i njegovu transparentnost naveo kao najveću prednost. Tu je istaknuo kako kalendarom kada i što će biti raspisano zainteresiranima olakšavaju planiranje i apliciranje. Dodao je i manju sugestiju – naime, ministarstva nerijetko imaju gotovo iste natječaje. „Bilo bi bolje da sve ide preko Fonda s kojim imamo izvrsnu suradnju, koji se već dokazao, jer se ovako dupliciraju ljudi i sredstva.“

U sklopu panela bilo je riječi i o potrebi ulaganja vlastitih sredstava u projekte, uz sredstva koja distribuira Fond za zaštitu okoliša. Istaknuto je kako je najveći problem realnog sektora manjak vlastitih raspoloživih sredstava, s obzirom da financiranje iz Fonda nije uvijek dovoljno. Tvrtke imaju opciju okretanja izvorima financija, kao što su banke, no zbog kompliciranosti procedura nerijetko odustaju i od toga. Preporuke sudionika išle su u smjeru povezivanja zainteresiranih subjekata i poticanja na ulaganja u smanjenje troškova energije, odnosno investiranja u energetsku obnovu, čije će se posljedice smanjenja bitno osjetiti i u ukupnim troškovima.

Na kraju panela, Vesna Bukarica osvrnula se na sve rečeno i izrekla nekoliko savjeta koji mogu pomoći svima onima koji se planiraju prijaviti na neki od natječaja Fonda. „Svi današnji primjeri najboljih praksi pokazuju kako je ključna stvar upravo planiranje. Projekti nisu jednokratne aktivnosti, te hvatanje samog trenutka objave i prijave na natječaj nije dovoljno.“, upozorila je Bukarica i poručila svim zainteresiranima da budu pažljivi i ozbiljni u slaganju projektne dokumentacije.

„U Fondu, nažalost, ponekad moramo odbiti i pojedine kvalitetne projekte zbog njihovih proceduralnih propusta.“. Ozbiljnost i dobra priprema projekata ključni su za njegovu uspješnu realizaciju, s obzirom da se natjecanje odvija upravo po kvaliteti projekata. „Imamo mehanizme, poput javnih poziva, koji su nešto fleksibilniji i u kojima propusti nisu fatalni u toj mjeri kao kod projektne dokumentacije, no ni ta fleksibilnost nije bezgranična.“, zaključila je Bukarica i još jednom ponovila kako su planiranje, priprema i ozbiljnost ključ uspjeha.

Svi su sudionici panela potvrdili su kako su putem motivirajućih prezentacija i primjera dobrih praksi dobili puno ideja, dok je revitalizacija dvoraca posebno zapela predstavnicima grada Čakovca, jer je riječ o modelu primjenjivu na stari grad Čakovec. Navedena je interakcija primjer važnosti umrežavanja projekata i ideja kako bi došlo do međusobnog pozitivnog utjecaja i što boljih rezultata.