Na dio vjerovnika kao i dužnika čiji su računi pod blokadom, činjenica da je sezona godišnjih odmora ne donosi mir.

Stečajno tržište slijedom aktivnosti sudova ne miruje. Štoviše, vrlo je živahno i tako se pokazuje da ovog ljeta u stečajne ralje dolazi na desetke mikro i malih poduzetnika. To su oni koji su u ‘crvenom’ zbog nekoliko desetaka tisuća kuna, pa je pitanje zašto ih sami ne podmire.

Ali, za dužnike bez imovine, to znači da se u brzoj proceduri primjenjuje mehanizam istodobnog otvaranja i zatvaranja stečaja. Za one druge otvara se prethodni stečajni postupak te imenuje privremeni stečajni upravitelj koji će ispitati ispunjavaju li stečajne uvjete, ali i pročešljati imovinu.

Vjerovnici kasno shvaćali
Isti scenarij s jeseni bi se mogao zahuktati: sve ovisi o razvoju prilika u gospodarstvu kao i o poduzetničkom umijeću da se s novim prihodima do tada pokriju financijske rupe u poslovanju te riješe blokade.

Razdjelnica je rok od 120 dana, nakon čega Fina po zakonskom automatsku predlaže stečajnu proceduru, tako da je navedeni miks malih subjekata koji zbog malih iznosa blokada nestaju s poslovne scene produkt efikasnog zakonskog rješenja.

Prije stupanja na snagu tog pravila, iskusni stečajni upravitelji prisjećaju se agonije vjerovnika i radnika. Postupci su bili otvarani prekasno, a za pojedine dužnike nakon čak više od 1000 dana blokade, pa tek kada su radnici završili na burzi vjerovnici su shvaćali problem niske razine namirenja.

“Prema SZ-u nakon 120 dana blokade slijedi Finin prijedlog za stečaj, a malima su očito prošli dani kad su dobivali potpore, iscrpili su rezerve i ako su smanjili obuhvat poslova, našli su se u blokadama”, navodi stečajni upravitelj Tomislav Đuričin.

U praksi ima iznimki da su pojedini žrtve prijevare, no češće je riječ o promašajima s odlukom da se upuste u poduzetništvo. Nisu dobro razvili poslovnu ideju, a nakon debakla u praksi ne pokazuju dovoljno odgovornosti u podmirenju obveza.

“Podržavam sve koji pokušavaju razviti svoj biznis, no nema lako stečenog novca, a kada zaprijeti nesposobnost plaćanja svaki bi poduzetnik trebao reagirati odmah, što znači prodati imovinu, sanirati dug i pošteno izaći iz te priče.

Problem je što se otvara skup stečajni postupak i angažira sudski i stečajni aparat u uvjetima neznatne imovine, npr. jednog automobila koji kataloški vrijedi nekoliko tisuća kuna, umjesto da se vlastitim aktivnostima podmire obveze i kroz pravila o jednostavnoj likvidaciji izbriše subjekt iz registra”, kaže odvjetnica i stečajna upraviteljica Marijana Sabljić čija analiza pokazuje da je od ljeta 2021. na zagrebačkom TS-u oko 1000 stečajeva veliki udio onih koji su otvoreni upravo s imovinom neznatne vrijednosti.

Dosad pravedan i učinkovit
Manje je poznato da je model 120 dana blokade pa zatim pravac stečaj, čisti hrvatski model koji nigdje u EU ne postoji.

Na snazi je od 2015. i do sada je pokazao ne samo efikasnost, jer je to bilo očekivano, nego čak i pravednost, ističe zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko, član Radne skupine za izradu novog SZ-a koji podsjeća je 120 dana period u kojem sam dužnik može procijeniti isplati li mu se boriti i opstati na tržištu.