Na španjolskim Balearskim otocima nedavno su tisuće ljudi prosvjedovale protiv masovnog turizma. Aktivisti i ekolozi na Kanarskom otočju upozoravaju da je tamošnje lokalno stanovništvo prisiljeno živjeti u automobilima, dok veliki turistički operatori ‘gutaju’ otok, a na zidovima se pojavljuju anti-turistički grafiti poput ‘Moj jad = tvoj raj’.

U Veneciji, jednom od najposjećenijih gradova u susjednoj Italiji, od 25. travnja ulaz u staru jezgru naplaćuje se pet eura kako bi se barem donekle stalo na kraj rijeci turista. A što radi Hrvatska po pitanju nekontroliranog masovnog turizma? U travnju je pokrenuto osnivanje Centra za održivi turizam, ali je realizacija još u povojima.

Izgubili prosvjednički karakter
Taj centar omogućit će proširenje suradnje između Svjetske turističke organizacije (UN Tourism) i resornog ministarstva osnivanjem istraživačko-razvojnog centra za održivi turizam. Centar se osniva kao samostalna pravna osoba u suradnji s akademskom zajednicom, ali isključivo javnim ustanovama. Stoga je Ministarstvo turizma i sporta pozvalo Sveučilište u Zagrebu, kao najveće domaće sveučilište, na iskaz interesa.

Lanjski prihodi od turizma iznosili su 14,6 milijardi eura, gotovo milijardu i pol više nego godinu ranije, no gotovo u potpunosti zahvaljujući masovnom turizmu. Stručnjaci s kojima smo razgovarali načelno podržavaju osnivanje centra, no detaljnije ocjene čuvaju za neko kasnije vrijeme nakon konkretnih poteza. Čeka li Hrvatsku scenarij velikih prosvjeda nezadovoljnog lokalnog stanovništva kao u drugim popularnim destinacijama, sugovornici su podijeljeni.

“Ne bojim se takvih prosvjeda. Smatram da je hrvatsko društvo izgubilo prosvjednički karakter, a s druge strane, lokalci uglavnom žive od turizma. Zašto bi pilili granu na kojoj sjede? Koja je alternativa lokalnom stanovništvu kada turizam pridonosi nacionalnom BDP-u s oko 25 posto? U nekim primorskim i otočnim mjestima, gdje je koncentracija turista još veća, gotovo svaka obitelj ostvaruje dodatne turističke prihode, a mnogi i žive od turizma.

Pojedini gradovi koji su aktivno pristupili borbi protiv prekomjernog turizma poput Venecije, Barcelone, Palma de Mallorce ili Amsterdama, ostvaruju turističke promete veće od cijele Hrvatske. Istodobno sezona im traje cijelu godinu što kod nas uglavnom nije slučaj’’, rekao je dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Marko Perić.

Masovni turizam nam se već događa jer nam u velikom broju dolaze gosti niže platežne moći, uvjeren je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH). “Planovi održivog turizma su većinski samo na papiru. Možemo izdvojiti neke destinacije u Istri koje su došle u poziciju da provode kvalitetan turizam, međutim to su rijetki’’, kazao je.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, vjeruje da smo zemlja u kojoj je tema održivog turizma svakodnevno ‘u eteru’ naročito nakon usvajanja zakona o turizmu i osvješćivanja ‘overbookinga’. On vjeruje da prosvjedi nisu rješenje.

Skupoća održivog turizma
“Provedbeni akti koji trebaju popratiti zakon o turizmu bi trebali biti operativni i konkretni početak niza aktivnosti na zaustavljanju neželjenog i nedovoljno stručno planiranog razvoja pojedinih destinacija što je rezultiralo najviše gradnjom nekretnina koje služe kratkoročnom turističkom najmu’’, rekao je Ostojić.

No, Hrvatska je nastala kao destinacija masovnog turizma, napominje ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić. Dodaje da se sada moramo postupno transformirati prema turizmu visoke dodane vrijednosti. ‘

’U fokusu javnosti ne bi trebao biti broj dolazaka, nego bi se trebali baviti zadovoljstvom turista. Naš problem je što je održivi turizam skup. Dok se održive mjere implementiraju u praksu bit će potrebno neko vrijeme. To je problem ne samo negativnog stava lokalnog stanovništva, nego i problem infrastrukture. U jednom trenutku ćemo morati metaforički brzo skinuti taj flaster masovnog turizma’’, smatra Krešić.