Branje runolista i drugih, zaštićenih biljaka u šetnji Alpama moglo bi vas koštati stotine eura, upozorava francuska policija koja ovih dana ima pune ruke posla s neposlušnim planinarima. Policija je zaplijenila na tisuće cvjetova runolista i raznog drugog, alpskog bilja i upozorila kako će se globe penjati i do 750 eura.

I Hrvatska ima svoje zakone koji zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se sačuvale, a kazne su posebno visoke za pojedince koji ih beru za preradu i/ili prodaju.

Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, kojeg ćete vidjeti na stijenama i travnjacima Velebita, Dinare, Risnjaka te Ličke Plješivice. Prepoznat ćete ga po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu Nekada je, zataknut za šešir, bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen.

Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše također ne treba dirati.

Osim toga, svakog proljeća šetači, planinari i drugi zaljubljenici u prirodu se podsjećaju kako osobito treba paziti na proljetnice, piše punkufer.

„Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja“, piše dirh.gov.hr.

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

A tijekom cijele godine vrijedi upozorenje:

„Novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 200.000,00 kuna ovisno o težini prekršaja kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako: bere, reže, sječe, iskopava, sakuplja ili uništava jedinke strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode, kao i njihove razvojne oblike; namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike; drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta i njihove razvojne oblike; provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju; obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do značajnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste; bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju koristi zavičajne divlje vrste za čije korištenje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva; kada kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan Zakonom“, obavještava Državni inspektorat, što znači da se kazne penju i do oko 26545 eura, što je dodatan razlog da ostavimo prirodu u jednakom stanju u kojem smo je i pronašli.