Paket Spremni za 55 (Fit for 55), nova regulativa koju donosi te izazovi koje njihova primjena otvara tvrtkama u energetskom sektoru i cijelom gospodarstvu, kao i Nacionalni energetski i klimatski plan kao putokaz Hrvatske za postizanje ciljeva Fit for 55, bili su okosnice konferencije Tranzicija energetike 2023. u organizaciji HUP Udruge energetike.

Paket Fit for 55 skup je regulatornih izmjena Europske unije za period 2020.-2030. s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine. Ciljevi su mu jačanje sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova EU-a, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije s 32 % na 42,5 % u energetskom miksu EU-u do 2030. godine te poboljšanje energetske učinkovitosti. Sve strategije i regulative u kratkom će razdoblju biti implementirane i u nacionalnu legislativu te postati obveze zemalja članica.

Nacionalni energetski i klimatski plan Hrvatske slijedi ciljeve Fit for 55 u povećanju udjela obnovljivih izvoza energije s postojećih 31,7 posto na 42,5 posto, uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije u prometu na 29 posto te smanjenju emisija stakleničkih plinova na 50 posto u odnosu na 2005. godinu s postojećih 26 posto smanjenja koliko je do sada postignuto.

Najnovije istraživanje

Mnogi hrvatski kupci nesvjesno preplaćuju rabljene automobile: Ove marke su najveća zamka

Provedba paketa zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu za obnovljivu energiju, uključujući solarne panele, vjetroturbine i “offshore” vjetroelektrane. Za tvrtke to znači ogromna financijska ulaganja, a provedivost plana otežana je i nedostatkom stručnih ljudskih potencijala i u privatnom i javnom sektoru, što je na konferenciji istaknuto kao jedna od najvećih prepreka provedbi paketa. Stoga se HUP snažno zalaže za ravnotežu između provođenja cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova i održavanja sigurne i cjenovno pristupačne opskrbe energijom.

“Energetski sektor je sama okosnica našeg modernog društva, a koliko utječe na cijelo gospodarstvo i društvo bilo je vidljivo protekle dvije godine u kojima smo se suočili s energetskim šokom. Znamo da je zelena tranzicija nužna za održivu budućnost, ali prijelaz na neto-nultu ekonomiju neće biti lak. Zahtijevat će velika ulaganja tvrtki, promjenu poslovnih planova, ali i značajne promjene u našem načinu života te ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu. Ključno je stoga da prijelaz na zelenu ekonomiju provedemo bez ugrožavanja konkurentnosti europskog gospodarstva na globalnom tržištu, na čemu HUP s partnerskim poslodavačkim udrugama iz EU intenzivno radi”, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Obnovljivi izvori energije su neophodni, zaključili su stručnjaci, ali proizvode električnu energiju samo kada ima sunca ili vjetra zbog čega ih može biti izazovno integrirati u mrežu i osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom. Energetska poduzeća morat će stoga razviti tehnologije pametnih mreža i rješenja za skladištenje energije kako bi odgovorila na taj izazov, što uključuje iznimno velika ulaganja.

Predsjednik HUP Udruge energetike Emanuel Kovačić istaknuo je da Europa sudjeluje sa svega 10 posto emisija stakleničkih plinova na globalnom razini.

“Ciljevi moraju biti realni i provedivi, a ključno je zadržati balans između energetske učinkovitosti i kvalitetnog poslovanja. Na to će utjecati i pravilnici o naknadama za neispunjenje ciljeva, koji ne smiju uključivati maksimalne kazne”, istaknuo je Kovačić koji je istaknuo i da kompleksan i nepredvidiv regulatorni okvir predstavlja velik izazov za dugoročno planiranje energetskih poduzeća.

Na konferenciji je istaknuto i da će najveće promjene kroz zelenu transformaciju, uz energetski sektor, morati implementirati prometni sektor u kojem se bitno mijenjaju pravila poslovanja pa se tako predlaže i da nakon 2035. godine bude zabranjeno registrirati vozilo s motorom na unutarnje izgaranje, a značajne promjene očekuje i zračni i brodski prijevoz.