Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) održala je u utorak u Zagrebu šestu izvještajnu skupštinu o radu tog udruženja u 2019. godini.

Članovi skupštine istaknuli su kako je kroz cijelu proteklu godinu HPK kroz 19 strukovnih Odbora te brojne sastanke s nadležnim institucijama, kao i na međunarodnoj razini vršila pritisak i borila se za usvajanje i donošenje ključnih odluka kako bi se stanje u hrvatskoj poljoprivredi promijenilo i usmjerilo na jači razvoj, nove investicija te opstanak ruralnih prostora.

Međunarodna razina borbe
“Isplata poticaja do punog iznosa, označavanje i promocija proizvoda, izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jačanje sektora kroz proizvodnju i prodaju zelene energije, samo su neki od glavnih naših zahtjeva koje smo iznijeli i tražili kroz 17 sastanaka s ministricom poljoprivrede, a uputili smo čak 105 konkretna prijedloga koje smo prethodno utvrdili kroz naše odbore.

HPK je pokazao svoju snagu jer su brojnih zahtjevi i prijedlozi usvojeni te ugrađeni u zakonska rješenja čime smo dokazali našu usmjerenost na zaštitu i borbu za interese hrvatskih poljoprivrednih proizvođača”, istaknuo je Mladen Jakopović, predsjednik Komore.

Predstavnici HPK su kroz čak 22 sastanka radnih skupina Copa Cogeca, 21 sastanak grupa civilnog dijaloga Europske komisije, šest okruglih stolova i radionica te četiri skupštine – Copa-Cogeca zastupali interes hrvatske poljoprivrede na međunarodnoj razini.

“Veći proračun za nove zahtjeve ZPP-a, uvođenje tržišno usmjerenih investicija, te isticanje zahtjeva kako bi svaka država morala imati minimalno 70% samodostatnosti zbog mogućih kriznih situacija, dok trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda, samo su neki od ključnih politika od kojih ne odustajemo.

Pokrenuli smo inicijativu da Savjetodavna služba mora prestati biti administrativna, dok Strategija ‘Od polja do stola’ mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva te pošumljavanja”, ističe Jakopović.

Još bolja komunikacija
Članovi skupštine su podržali izvještaj za rad u 2019. godini u kojem je posebno istaknuto kako će HPK nastaviti voditi borbu za bolju poljoprivredu, a posebno je to potrebno kroz još veću komunikaciju s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo.

Istaknuta je i potreba za veću komunikaciju o izradi strategija i planova, prijevodu dokumenata na nacionalne jezike kako bi poljoprivrednici imali transparentan pristup informacijama. Članovi skupštine uvjereni su kako bi odluke važne za poljoprivredu bile još bolje kada bi predstavnici HPK imali 51 posto predstavnika u svim Povjerenstvima Ministarstva poljoprivrede čime bi legitimnost u donošenju odluka poljoprivrednika jače došla do izražaja.

Na skupštini je bio i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek koji je podržao rad HPK te naglasio kako je ovih dana krenula prezentacija Strategije poljoprivrede za iduće desetogodišnje razdoblje u koju su, tvrdi, ugrađeni brojni zahtjevi i prijedlozi HPK. Istaknuo je da će, nakon prezentacije strategije, krenuti izrada akcijskog plana u koji Ministarstvo želi ugraditi i prijedloge HPK.

“Kapitalne potpore, nove tehnologije svima, ali potpore dohotku trebaju više malima i osjetljivima, koji su uistinu poljoprivrednici. Jedan od ključnih ciljeva strategije je udvostručenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 17 milijardi kuna u idućih deset godina”, zaključuje Tušek.