Prije bilo kakve intervencije u smislu uvođenja digitalnog poreza potrebni su jasni odgovori zakonodavca koga bi se, kako i gdje zahvatilo, pri čemu cilj ne smije biti povećanje dosadašnjeg poreznog opterećenja, smatraju u udruzi HUP-ICT.

Komentirajući na upit Hine najnovije razgovore na razini EU i OECD-a o uvođenju digitalnog poreza, u kojima je aktivno ovog tjedna sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, iz udruge HUP-ICT (Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti) napominju kako je poznato da je OECD pripremio prijedlog digitalnog poreza.

"Prema nama dostupnim podacima, EU preferira oporezivanje u okviru OECD-a, no najavljuje i da će u slučaju nepostizanja sporazuma na razini OECD-a uvesti svoj porez. No svaka država članica ima autonomne porezne propise koji nisu niti mogu biti ujednačeni na EU razini", prenosi zaključke udruge HUP-ICT o toj temi direktorica Jasminka Martinović.

Naglašava i da su prema HUP-ovim saznanjima porez na digitalne usluge u EU-u uveli Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Italija i Austrija (porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020.), a najavila ga je i Slovenija.

"Kada je riječ o Hrvatskoj, prije uvođenja novih poreznih nameta treba znati da je prema Eurostatovim podacima Hrvatska među državama s najvišom poreznom presijom, koju bi uvođenje novih nameta dodatno pogoršalo. Uvođenje novog nameta suprotno je i inicijativama Vlade o troškovnom i administrativnom rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje i investicije privatnog sektora", kaže Martinović.

Posebno naglašava da HUP-ICT, osim očekivanja odgovora zakonodavca na pitanja koga, kako i gdje oporezovati, smatra i da cilj prijedloga nikako ne smije biti uvođenje posebnih digitalnih poreza koji bi mogli povećati dosadašnje porezno opterećenje poslovnih subjekata koji već plaćaju porezne obveze u državi rezidentnosti.

"Smatramo i da prijedlog ne smije imati negativan 'kaskadni' financijski učinak na 'posrednike' između nadležnih tijela i poslovnih subjekata/potencijalnih obveznika te je u tom smislu potrebna izmjena definicija na razini OECD-a vezanih uz pravila za stalnu poslovnu jedinicu i atribuciju dobiti za prihvaćanje digitalnih aktivnosti", poručuje Martinović.

Ističe da provedbena pravila moraju biti jednostavna i transparentna, kako bi ih se poslovni subjekti lako pridržavali, a porezna tijela imala nesmetan nadzor.

Susreti premijera i utjecajnih poslovnih ljudi iz svijeta dobrodošli, ako pridonose pozitivnim efektima na poduzetništvo

Iz te su udruge na upit Hine komentirali i važnost susreta premijera Andreja Plenkovića sa svjetskim poslovnim ljudima, uključujući čelnika Applea Tima Cooka ovog tjedna u Davosu, ističući kako je "dobrodošla svaka proaktivnost javne vlasti kojom se iskazuje interes za poduzetništvo i razvoj kvalitetne investicijske klime koja će privući novu dodanu vrijednost u Hrvatsku i time generirati i rast BDP-a, stvaranja novih radnih mjesta, investicija i poticanje konkurencije".

"Osiguraju li premijerovi susreti s utjecajnim poslovnim ljudima, kojih je u Davosu bio respektabilan broj, pozitivne efekte na poduzetništvo, takve bilateralne susrete svakako treba poticati. Treba nastojati pozitivna iskustva i najbolje prakse najjačih svjetskih kompanija prenijeti u hrvatsko poduzetništvo i to uklanjanjem hipernormiranosti i birokratizacije te stvaranjem potencijala za nove investicije", smatraju u udruzi HUP-ICT.

Tome dodaju i, kako kažu, činjenice da je Hrvatska ICT industrija jedna od najpropulzivnijih, a digitalna ekonomija novi generator rasta, te da uz kvalitetnu infrastrukturu postoji prostor za povećanje konkurentnosti konačnih proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu.

"Za to su nam potrebne i dodatne investicije, posebno u području istraživačko-razvojnih projekta", zaključuju iz udruge HUP-ICT.