Prijava nedospjele tražbine ne lišava ih prijevremene isplate?

Autor: Suzana Varošanec , 07. lipanj 2017. u 22:00
Foto: Igor Soban/PIXSELL

Do 10. lipnja vjerovnici Agrokora moraju prijaviti svoje tražbine.

Vjerovnici su s otvaranjem postupka izvanredne uprave Agrokora te njegovih povezanih i ovisnih društava pozvani da izvanrednom povjereniku prijave svoje tražbine, a s približavanjem 9. lipnja kad istječe rok za prijavu otvaraju se pitanja vezana uz tu problematiku. Gube li prava protekom roka oni koji su zakasnili jedno je od njih, kao i treba li nedospjele tražbine nastale prije postupka isto prijaviti. Za dio pravnika nema dvojbi, kažu da se prijavljuju sve tražbine nastale prije postupka. Takav stav zastupaju arbitar Miljenko Giunio i odvjetnik Mićo Ljubenko.

“Tražbine mogu biti stare i nove te dospijevati prije ili kasnije, no važno je kad su nastale. Prijavljuju se one koje su nastale i dospjele prije otvaranja postupka, što vrijedi i za one nastale ranije, ali su po sili zakona dospjele danom otvaranja postupka”, kaže Giunio.

“S tom dvojbom prijavljuju li se samo dospjele tražbine ili i one nedospjele prije otvaranja postupka nepotrebno se otvara problem što će dogoditi ako se prijavi i nedospjelo. Smatram da nema dvojbe za sve vjerovnike koji prijave nedospjele tražbine imaju li pravo biti prije vremena isplaćeni ako tako izvanredni povjerenik odluči”, kaže Ljubenko.

 

29.članak

lex Agrokora izrijekom navodi da otvaranjem postupka nedospjelo postaje dospjelo

Dvojbe su krenule, doznajemo, nakon što je povjerenik Ante Ramljak u Konzumu na skupu s dobavljačima s mjeničnim problemima iznio očekivanje da se prijave samo dospjele tražbine, tj. da nije nužno prijaviti i nedospjele nastale prije 10. travnja, iako se u čl. 29. tzv. lex Agrokora izrijekom kaže da nedospjelo postaje dospjelo. Izvor dvojbi je članak 40. jer otvara mogućnost da se plate nedospjele tražbine nastale prije moguće nagodbe, što je razlog da ih se ne treba prijaviti, a kao Ramljak misle i pojedini suci. Prema Jeleni Čuveljak posebna siva zona je pitanje koje su to dospjele tražbine koje će se platiti u postupku, a koje će vjerovnici prijaviti. Kako postoji pravo plaćanja dospjelih tražbina nastalih prije pokretanja postupka (zbog nastavka poslovanja i smanjenja sistemskog rizika), a gotovo sve tražbine mogu zadovoljiti zakon, vjerovnici će, smatra ona, biti prisiljeni pregovarati s dužnikom o tome planira li im tražbinu platiti iako je dospjela ili ne. Moguća su i plaćanja prije utvrđenja tražbina, što bi značilo i utvrđenje i priznanje, no upitno je hoće li se to naknadno prikazati jer te tražbine više ne bi postojale. 

Komentirajte prvi

New Report

Close