Razina digitalnog intenziteta u 41 posto hrvatskih poduzeća vrlo je niska, pokazuje statistika Eurostata, koju Europska komisija objavljuje u publikaciji Digitalizacija u Europi. Tek 5,4 posto tvrtki bilježi visoku razinu digitalizacije.

Kod malih i srednjih poduzeća, pak, situacija je još gora. Postotak onih s vrlo niskom digitaliziranošću poslovanja penje se na 42,2%. Tješi, ipak, da su poduzeća u digitalizaciju spremna ulagati, barem ako je suditi po rezultatima prva dva kruga natječaja Vaučeri za digitalizaciju.

Također, svi MSP-ovi koji sufinanciranje nisu ili neće uspjeti realizirati kroz natječaj čiji je treći krug otvoren do 8. travnja ne trebaju očajavati.

Prema podacima iz nedavno usvojenog Programa politika “Put u digitalno desetljeće 2030.” MSP-ovi će na raspolaganju za digitalizaciju, samo kroz Program konkurentnost i kohezija, imati 51 milijun eura.

Hoće li sav novac biti potrošen ovisit će o uvjetima natječaja, no onaj koji je u tijeku – Vaučeri za digitalizaciju – pokazuje vrlo dobar interes za bespovratne potpore koje bi trebala doprinijeti konkurentnosti domaćih tvrtki.

Kroz taj poziv, naime, država iz NPOO-a, iznosom od 9,9 milijuna eura sufinancira projekte digitalizacije mikro, malih i srednjih poduzeća. Krajem prošloga tjedna na poziv kojim se dodjeljuje pet vrsta vaučera (za poboljšanje digitalnih vještina, za digitalni marketing, za izradu strategije digitalne transformacije, za dijagnostiku kibernetičke otpornosti, za složena digitalna rješenja) stiglo je 319 prijava, odnosno projekata, odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje je zaduženo za dodjelu bespovratnog novca. Dodaju i da će sav namijenjen novac biti i potrošen. Dapače, i nedostajat će ga.

Kroz dva poziva, objavljena u lipnju, pa u studenom 2023. stiglo je ukupno 2306 projektnih prijedloga u vrijednosti od 15,5 milijuna eura. Izdano je, pak, 1105 vaučera u iznosu od 6,3 milijuna eura, pokazuju podaci nadležnog ministarstva. Zanimanje je, dakle, bilo i više nego duplo veće od onoga što je država stavila na raspolaganje. U ovom posljednjem pozivu, pak, poduzetnici se natječu za dodatnih i posljednjih 3,7 milijuna eura.

“S obzirom na to da se radi o privremenom Pozivu i prijave se zaprimaju do 8. travnja, očekujemo da će se veliki dio projekata prijaviti u narednih tjedan dana”, kažu iz Ministarstva dodajući da su odazivom zadovoljni.

Domaćim poduzetnicima je, ispada, za digitalizaciju poslovanja najatraktivnije ulaganje u digitalni marketing. Sveukupno je za taj vaučer kroz prvi i drugi poziv stiglo čak 62% svih prijava (1439) koje nose 45% njihove ukupne vrijednosti.

Poduzetnicima je za njega odobrena gotovo trećina vrijednosti svih vaučera (dva milijuna od 6,3 milijuna odobrenih vaučera). To ne treba čuditi kada se u obzir uzme činjenica da putem vaučera za digitalni marketing, čija bespovratna potpora iznosi 9990 eura, poduzetnici mogu uložiti u izradu internet stranice, e-trgovinu, m-trgovinu…

Uz osnovno ulaganje u digitalizaciju, među poduzetnicima popularnim se pokazao i vaučer za složena digitalna rješenja. Dapače, vrijednost i broj projekata kojima se omogućuje njihovo uvođenje, a za koje je predviđena najviša bespovratna potpora od 19.900 eura, u drugom je pozivu bio dvostruko veći, 3,8 milijuna eura.

S obzirom na to da je u prvom pozivu daleko najveći iznos, čak 44 posto ukupnog iznosa odobrenih potpora, otišao na digitalni marketing, država je u drugom pozivu odlučila ulaganja više usmjeriti u druge vrste vaučera. Tako je upravo projektima uvođenja složenih digitalnih rješenja odobren najviši iznos potpora (milijun od ukupno 3,2 milijuna eura).

Kibernetička sigurnost
Poduzetnici su najmanje interesa pokazali za ulaganja u digitalne vještine svojih zaposlenika za što je kroz dva poziva stiglo tek 46 prijava, a odobreno njih 39. Razlog slabog interesa u ovom segmentu vjerojatno leži u činjenici da poduzeća u digitalne vještine mogu ulagati i kroz vaučere za obrazovanje, a koje dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Ipak, iznenađujući je relativno slab interes za vaučere za izradu strategije digitalne transformacije te kibernetičku sigurnost. Izrada strategije, naime, trebala bi biti prvi korak u digitalizaciji poslovanja, a koje je u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci Eurostata.

Također, za dijagnostiku kibernetičke sigurnosti ukupno je dodijeljeno milijun eura, a plan je bio kroz tri poziva poduzetnicima staviti na raspolaganje gotovo tri milijuna eura. S obzirom na prethodni broj prijavljenih projekata, teško da će ovaj indikativan plan biti ostvaren. Relativno slab interes, ukupno 147 prijava, možda je najbolji dokaz da domaća poduzeća, posebno mala i srednja, još ne prepoznaju važnost ulaganja u kibernetičku sigurnost.

To bi moglo biti iznimno opasno jer pojedina istraživanja pokazuju da se u svijetu svakih 35 sekundi dogodi kibernetički napad. Napadi su sve češći i sofisticiraniji pa ulaganja u njihovu prevenciju, koja su u Hrvatskoj još uvijek prilično niska, postaju nužnost.

Intenzivna ulaganja
Pred poduzećima je, između ostalog, period intenzivnih ulaganja u digitalizaciju. Europska unija u programu Put u digitalno desetljeće odredila da bi do 2030. čak 90 posto malih i srednjih poduzeća trebalo dosegnuti osnovnu razinu digitalnog intenziteta. Takvu razinu u 2022. u Hrvatskoj je imalo 50 posto MSP-ova. Slijedi nam mnogo posla, no utješno je što bi država poduzetnicima digitalizaciju uvelike trebala olakšati dodjelom potpora.

Iz Programa konkurentnost i kohezija očekuju se dva natječaja vrijedna 51 milijun eura. Onaj kojim će biti omogućene bespovratne potpore za digitalizaciji poslovanja MSP-ova bit će vrijedan 47,4 milijuna eura, a kroz IKT vaučere poduzetnici će na raspolaganju imati dodatnih 3,9 milijuna.