Energy Market Forum (EMF), stručno-izložbena manifestacija posvećena tematici funkcioniranja tržišta energije, u utorak je u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana četvrti put za redom. Posljednjih se nekoliko godina EMF, kao inicijativa Poslovnog dnevnika, prometnuo u jednu od središnjih platformi za susret vodećih kompanija domaćeg i regionalnog energetskog tržišta, kao i predstavnika nadležnih regulatornih tijela, što je potvrdio i glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović.
„Tržište energetike potencijalno je jedan od najvažnijih pokretača hrvatskog gospodarstva. Iako je Hrvatska u međuvremenu prošla put do gotovo potpune deregulacije, pred nama je još mnoštvo nepoznanica. Na neka od pitanja, poput je li naša zemlja infrastrukturno i tehnički spremna za nove izazove odgovorit ćemo upravo danas“, kazao je Šimatović.
Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, dodao je i da Hrvatska ne može pobjeći od novih trendova te je liberalizacija donijela ono što su drugi već prošli. „Bogato iskustvo susjednih zemalja i energetskih kompanija može nam biti od velike pomoći i ne bismo smjeli ostati izolirani unutar europske zajednice, već bismo trebali snažno iskoračiti u regiju i postati novim igračem. Važno je napomenuti da prihvaćanjem energetike kao strateške gospodarske grane jamčimo otvaranje novih radnih mjesta“, poručio je Horvat.
Dejan Ljuština, iz PwC Hrvatska, nastavio je da u energetskoj budućnosti treba uvažiti i alternativne perspektive. Globalni trendovi uvelike su uvjetovani faktorima poput demografskih migracija i urbanizacije, ali ponuda na tržištu još nije sasvim usklađena s novonastalom situacijom. Tržište se mijenja, pri čemu je usporen je rast potražnje za naftom i kompanije su prisiljene na drastične troškovne optimizacije. Dodatan utjecaj na poslovanje energetskih kompanija predstavljaju tehnološke inovacije u industriji i munjeviti razvoj tehnologije obnovljivih izvora energije. „Energetska se transformacija već događa. Valja se prisjetiti da je u 2015. godini G7, zbog klimatoloških promjena, povijesnom objavom odredila smanjenje emisija štetnih plinova iz fosilnih goriva“, istaknuo je Ljuština. Primjerice, Saudijska Arabija, koja drži 10 posto udjela nafte u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, najavila je diversifikaciju proizvodnje energije, kao i norveški SWF. Tu su i kompanije poput Totala koje su, s ciljem poticanja obnovljivih izvora energije, najavile radikalno restrukturiranje svojih portfelja. Napomenuo je i da u Hrvatskoj tempo promjena nije dovoljno brz te da, što se energetike tiče, vjerujemo mitovima stvorenima u javnoj komunikaciji. „Jedan do njih je da HEP ODS-u nije potrebno restrukturiranje s obzirom na današnje profite što nije točno jer se tržite mijenja, a HEP ne iskorištava ono što mu regulator pruža. Iako danas profitabilan, pitanje je hoće li to biti i sutra – a svaku grešku plaćaju kupci“, upozorio je Ljuština. Također, jedan od mitova zastupljenih kod nas je i da izgradnja LNG terminala u ovom trenutku nije profitabilna, iako su planirani kapaciteti optimalni i interes zakupaca je adekvatan. „Terminal predstavlja značajan faktor regionalne energetske učinkovitosti, a energetska transformacija u Hrvatskoj mora nastaviti s aktivnostima jer nema puno vremena za čekanje“, zaključio je.
Ipak, u Hrvatskoj je započelo usklađivanje s propisima i dokumentima EU te donošenje novih zakona kojima se po prvi put zakonski uređuju pojedina područja, istaknuo je Domagoj Validžić iz sektora za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva. Konačni cilj je međunarodna pozicija Hrvatske kao relevantnog europskog partnera u kreiranju energetskih politika, kao i postajanje prepoznatim energetskim liderom u rješavanju infrastrukturnih problema u sektoru energetike i uspostavljanju jedinstvenog energetskog tržišta. Nova strategija energetskog razvita podrazumijeva izradu i donošenje strateškog dokumenta u kojem će biti određeni jedinstveni ciljevi i odrednice u području energetike RH. „Nužno je jasno i utemeljeno definirati osnovne odrednice energetske politike te ih kontinuirano unaprjeđivati i prilagođavati promjenama koje se pojavljuju u okruženju. Nova klimatski usmjerena energetska politika i mjere temeljit će se na novim tehnologijama, što je izazov i prilika za hrvatsko gospodarstvo, znanost i obrazovanje“, pojasnio je Validžić. Uvodni dio manifestacije zaključen je napomenom da bi u provođenju racionalne i učinkovite energetske politike najveću prepreku mogle predstavljati neučinkovite i potkapacitirane institucije, na što treba obratiti posebnu pozornost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu