Na europskoj se razini proširuju mogućnosti korištenja digitalnog identiteta, a time i otvara tržište kompanijama koje razvijaju rješenja elektroničke identifikacije, poput digitalnih novčanika. Ipak, u ovom segmentu tržište je u Hrvatskoj i dalje jako zatvoreno i rezervirano tek za državne tvrtke i velike kompanije, poput banaka.

Tračak svjetlosti u razvoju i otvaranju tržišta daje nova Uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja (eIDAS 2.0) koja je stupila na snagu krajem travnja, a s kojom se države članice moraju uskladiti u roku od dvije godine.

Konkretno ovo znači da će svi pružatelji privatnih usluga koji već imaju mehanizme elektroničke identifikacije svojih korisnika, morati te mehanizme nadograditi tako da se korisnici mogu ulogirati i sa svojim ID walletima, kaže Robert Ilijaš, suosnivač i izvršni direktor kompanije Identyum.

Domaće tvrtke iz Zagreba još 2018. godine krenula je s razvojem digitalnog novčanika, odnosno digitalnog identiteta. U teoriji, objašnjava Ilijaš, građani bi se s ID novčanikom mogli lako i brzo, putem pametnog telefona, prijaviti u sustav e-Građani s vjerodajnicom visoke razine sigurnosti.

“Osim toga, u ID wallet će se moći pohraniti i neki drugi podaci osim identitetskih, primjerice, diploma, vozačka… a koje ćete moći digitalno “pokazati” nekoj trećoj strani koristeći samo pametni telefon. Usto, s ID walletom će se moći ulogirati u Facebook, Instagram, Google, Amazon… a ujedno i u banku, telekom”, objašnjava Ilijaš.

Mogli samo banke i telekomi
Pa iako nova regulacija otvara više mogućnosti korištenja digitalnog identiteta, upitno je hoće li tako biti na domaćem tržištu.

“Najveći izazov će nam biti uvjeriti Vladu da Hrvatska može i treba imati više od jednog državnog ID walleta i da je tržišna utakmica u identitetskim uslugama dobra stvar u kojoj će najviše profitirati građani”, ističe suosnivač i izvršni direktor kompanije čiji digitalni novčanik koristi 70 tisuća korisnika.

Na domaćem tržištu građani elektroničku identifikaciju najčešće koriste kod pristupa sustavu e-Građani, za što najčešće koriste mTokene banaka.

“To možemo zahvaliti ulaganjima banaka u infrastrukturu za identifikaciju i ideji da se napravi NIAS kao centralna točka za autentikaciju, a koja prihvaća i bankarske mTokene za elektroničku identifikaciju”, objašnjava Ilijaš. Međutim, upozorava da je situacija prilično loša ako govorimo o najvišoj razini autentikacije jer brojimo samo oko 50 tisuća aktivnih korisnika mobile ID-a u Hrvatskoj.

“Privatni sektor je ostavljen ‘sam sebi’ da se snađe. Kvalitetniju identifikacijsko-autentikacijsku infrastrukturu prve su izgradile banke, a jedini koji si to još mogu priuštiti su bili i neki telekomi. Za sve ostale u privatnom sektoru izgradnja vlastite infrastrukture je bila jednostavno preskupa”, navodi.

Monopolska pozicija AKD-a
U takvom sustavu, kaže, državne institucije nisu očekivale da bi se kao pružatelj usluga identiteta, osim banaka i državnih tvrtki poput AKD-a i Fine, mogli pojaviti i treći igrači – privatne, startup tvrtke.

“Stalno se borimo pokazati da i mi postojimo i pokušavamo se probiti kroz isprepletenost državnih tvrtki i institucija koje nas u pravilu ignoriraju. Miljama smo daleko od, primjerice, skandinavskih zemalja, u kojima državne institucije operativno i na projektnoj razini surađuju sa startupovima da bi ubrzale digitalizaciju gospodarstva”, upozorava Ilijaš.

Doduše, pristup javnoj infrastrukturi, konkretnije NIAS-u, što je središnje mjesto prijave za korištenje javnih e-usluga, uskoro bi trebao dobiti i privatni sektor (nakon više godina čekanja), međutim, Ilijaš smatra da “otvaranja” dolaze prekasno.

“Mislim da je to sada već zastarjelo korisničko iskustvo i da će pravu transformaciju i poboljšanje donijeti tek ID walleti”, kaže. No, njihovo će značajnije korištenje u Hrvatskoj, bez obzira na novu europsku regulaciju, ovisiti o sklonosti države da u ovom segmentu otvori tržišnu utakmicu.

“Uredba je dobra stvar jer ćemo napokon imati specijalizirani zakon i mogućnost da se po njemu certificiramo kao akreditirani pružatelj usluga ID walleta na razini EU, što će omogućiti korisnicima da prepoznaju “prave” pružatelje ID walleta. U samoj Hrvatskoj pak, tek ostaje za vidjeti hoće li nam se otvoriti nove prilike. Sve ovisi hoće li država nastaviti održavati i hraniti monopolsku poziciju AKD-a ili će odabrati i druge platforme za državni ID wallet”, navodi Ilijaš.