Već neko vrijeme jasno je da ni ova godina neće ostati na jednom rebalansu državnog proračuna. Nakon lipanjskog kojim su prvotno planirani prihodi državnog proračuna povećani za tri, a rashodi za 9,4 milijarde kuna, Vlada će na sutrašnjoj sjednici otkriti više detalja o drugom rebalansu, a usporedno s tim predstavit će i prijedlog proračuna za iduću godinu.

Ministar financija i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Zdravko Marić zasad je najavio da će u konačnici deficit opće države ove godine premašiti četiri posto BDP-a (u trenutačno važećem planu je na 3,8 posto), ali da će razina javnog duga mjerena udjelom u BDP-u u odnosu na prošlogodišnjih 87,3 posto ipak imati silazni smjer.

U odnosu na aktualni plan državnog proračuna u novom će se, kaže, akceptirati veći rast i prihoda i rashoda, s tim da se izraženije povećanje predviđa na rashodnoj strani.

Kad je posrijedi punjenje proračuna, bolja ostvarenja u odnosu na planirano u dobroj mjeri su rezultat bržeg tempa gospodarskog oporavka, a to se naročito odnosi na turizam i prateću potrošnju. Kako bilo, prema neslužbenim informacijama, prihodi državnog proračuna, trenutačno planirani na 150 milijardi, u novom će se planu podebljati za oko 2,5 milijardi kuna.

No, rashodi će se povećati i znatno više. Neslužbeno se čuje da će se planirani manjak na razini opće države (računajući i izvanproračunske fondove i lokalnu državu) skorim rebalansom povećati na oko 4,5 posto BDP-a. Povećana procjena rasta BDP-a na oko osam posto realno pritom zapravo djeluje ublažavajuće i na razinu deficita i javnog duga.

I za mirovine novi plan 

Kao i proljetos, u korekcijama proračunskih stavki ponovno prednjače rashodi za zdravstvo u kojemu se i dalje mjesečno generira između 250 i 300 milijuna kuna obveza. Prema HUP-ovoj Koordinaciji veledrogerija, s krajem rujna iznos dospjelih dugova dosegnuo je 4,5 milijarde kuna.

Time se i uz proljetne oveće injekcije za namirenje dijela dugova (uz plan svođenja rokova plaćanja okvire 180 dana za bolnice i 120 za ljekarne) približavaju ukupnom iznosu dospjelih obveza s kraja prošle godine.

Kako bi se rokovi plaćanja koliko toliko održali, uz ono što je već ranije ove godine skrenuto za sanaciju dijela dospjelih dugova i dodatna sredstva koja će se osigurati kroz skori rebalans država će u 2021. za zdravstvo izdvojiti više od devet milijardi kuna. Neslužbeno, kroz novi rebalans planira mu se preusmjeriti 1,6 milijardi kuna.

No, nemalo povećanje proračunskih rashoda iziskuje i mirovinski sustav, u prvom redu zbog utjecaja ubrzanja inflacije na ukupne izdatke za mirovine. Koliko god povećanje od 2,5 posto slijedom tzv. ljetne indeksacije prosječan umirovljenik ne osjeti znatnije na standardu, na 1,23 milijuna umirovljenika i neveliki se otkloni od projekcija mjere u stotinama milijuna kuna.

Pored toga, više novca u odnosu na aktualni plan treba ugraditi u ovogodišnji proračun i na pozicijama rashoda za zaposlene, jer trošak povećanja plaća koje se isplaćuju iz proračuna nije u cijelosti bio ukalkuliran u važeći plan proračuna.

Konačno, ministar Marić podsjeća kako su i mjere za očuvanje radnih mjesta zbog situacije s epidemijom koronavirusa u hodu produljivane pa u proračun treba ugraditi i veće troškove po toj osnovi.

Dogodine pad deficita na 2,6 posto

Dok se kasnim rebalansima više-manje konstatira ono što se u proračunu već dogodilo ili izvjesno slijedi u idućih mjesec-dva, u planu proračuna za narednu godinu obično se anticipiraju i fiskalni učinci izmjena zakona s odrazom na proračunske prihode ili rashode.

Vlada dogodine namjerava manjak na razini opće države vrati u maastrichtske kriterije, tj. svesti deficit na 2,6 posto BDP-a. Ta projekcija, prema svemu sudeći, ne uključuju neke od financijski značajnijih zamisli koje je ministar zdravstva Vili Beroš predvidio u okviru reforme zdravstva.

Osim što to zahtijeva prethodno usuglašavanje koalicijskih partnera, premijer Andrej Plenković za ministrov plan kaže da je to tek radni materijal, skup ideja.

Poslodavci se tako zasad vjerojatno ne moraju bojati ukidanja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa na pet godina pri prvom zapošljavanju osoba dobi do 30 godina, mjere još iz vremena Kukuriku koalicije koja HZZO danas godišnje skraćuje za oko 1,3 milijarde kuna prihoda.

Jednako tako, barem još neko vrijeme oko tri milijarde kuna troška rodiljnih i naknada za bolovanja ostat će na HZZO-u.  S koje će se pozicije one isplaćivati na kraju je zapravo manje važno. To vrijedi i za druge troškovne stavke u današnjem opsegu prava, to prije što tehnološke inovacije koštaju, a stanovništvo je sve starije.

Sve u svemu, ministar Beroš sve više je na udaru kritika zbog nedovoljno fokusa na rashodnu stranu. Osim što je to u konačnici pitanje političke volje koje nadilazi okvire ministarstva, pitanje rashodne strane nije samo problem tog resora.