Velika su očekivanja nakladnika od ovogodišnjeg Interlibera, najvećeg sajma knjiga u državi. Računaju, naime, da će se napokon približiti pretpandemijskoj i jednoj od najbolji godina sajma 2019. kad ga je posjetilo gotovo 150 tisuća ljudi.

Prva “normalna” godina za Interliber, nakon što ga 2020. zbog pandemije nije bilo, dok je prošle godine održan uz obvezu covid potvrda pa ga je posjetilo tek 55 tisuća ljudi, nakladnicima je od velikog značaja. Sajam im, naime, donosi od 5 do 25 posto godišnjih prihoda.

“Prošle je godine prodaja bila na razini pokrivanja troškova. Očekujemo da će ova godina biti barem 50 posto bolja. Također, očekujemo dizanje rezultata i približavanje 2019. godini. Ovo bi izdanje trebalo biti dinamično, i ekonomski i promocijski”, ističe Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

U šest dana mjesečni promet
I najava je sudjelovanja ove godine bitno veća nego prošle – na sajmu će sudjelovati čak 66 nakladnika više nego prošle. Točnije 296 iz 15 zemalja.

Među njima je i nakladnička kuća Mate, specijalizirana za poslovnu literaturu i visoko-školske udžbenike. Prošle nisu sudjelovali, jer su zbog epidemioloških mjera i ograničenja broja ljudi na sajmu, procijenili da im se to ne isplati, kaže Sanda Tomljenović Polić, urednica i koordinatorica prodaje u nakladničkoj kući Mate. Ove se godine pak vraćaju na sajam na kojem u šest dana ostvare mjesečni promet. No, Interliber im nije važan samo zbog prometa, već i zbog kontakta s kupcima.

Seid Serdarevic/ Matija Habljak/PIXSELL

“Prodajemo putem weba ili distributera tako da nam je ovo odlična prilika da se družimo s ljudima i čujemo njihove komentare”, navodi Tomljenović Polić, najavljujući popuste od 15 do 80 posto.

Usto, na Interliberu će predstaviti knjigu Bernarda Marra “Umjetna inteligencija u praksi”, a u kojoj autor donosi detaljna istraživanja o 50 kompanija koje su uspješno integrirale UI u svoju poslovnu praksu, otkriva nam urednica iz nakladničke kuće koja godišnje objavi oko deset naslova.

U Frakturi, u kojoj godišnje izdaju oko sto novih naslova, samo su za Interliber pripremili njih 15. “Vjerujem da će sajam ove godine biti krcat”, uvjeren je Seid Serdarević, glavni urednik Frakture. Oni na Interliberu ostvare između šest i osam posto godišnjih prihoda.

“Svima je to veliki izvor prihoda, a to će ove godine biti posebno važno zbog povećanja cijena repromaterijala”, upozorava Serdarević ističući da im je cijena tiska ove godine 40 do 60 posto viša u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena papira povećana čak sto posto.

“Do skoka u troškovima došlo je zbog pandemije, rata i inflacije, a sve to stvara pritisak na konačnu cijenu proizvoda, odnosno knjige”, kaže Serdarević dodajući da je do određenog porasta cijena knjiga došlo no nakladnici ga nastoje minimizirati kako bi knjiga i dalje Hrvatima bila priuštiva.

Slavko Kozina, pred. Zajednice nakladnika i knjizara/Marko Prpic/PIXSELL

Žilava industrija
Pa iako istraživanja pokazuju da Hrvati malo čitaju ostaje činjenica da je od svih kreativnih industrija upravo ova nakladnička najžilavija. U posljednji su pet godina prošli tri velike krize, onu propasti Algoritma, pa krizu Agrokora, a nedavno i koronakrizu, da bi ih u konačnici sve uspješno prebrodili.

Što se prodaje tiče, ističu svi naši sugovornici, ona je ove godine bila solidna s blagim rastom u odnosu na prošlu. Slavko Kozina ističe da posljednje brojke za poslovnu 2021. pokazuju rast prihoda od pet do sedam posto u odnosu na 2020. Industrija je to koja, navodi, zapošljava oko 3200 ljudi te godišnje ostvaruje milijardu kuna prihoda.