Značajne gubitke u svom poslovanju zbog pandemije koronavirusa iskazuju i tvrtke u državnom vlasništvu. Dok čekaju smjernice o racionalizaciji poslovanja, koje po prošlotjednoj odluci Vlade ima zadatak pripremiti Ministarstvo državne imovine i još radi na tome, većina kompanija krenule su i same revidirati svoje poslovne planove i rezati troškove.

Zasad većina njih nastoji odgoditi smanjivanje plaća zaposlenicima, uz pojedine slučajeve gdje su članovi uprava sebi smanjili plaće, dok ne pokazuju namjeru da se dira plaće, neovisno o tomu što je obim poslova u proteklim tjednima kod mnogih osjetno smanjen.

Stav da se što dulje zaštiti radnike posebice se odnosi na tvrtke koje čine osnovnu državnu infrastrukturu i čiji su zaposlenici u ovom trenutku na prvoj crti, poput HEP-a, Hrvatskih pošta ili Fine. Sva poduzeća ih državnog portfelja suočila su se s problemom pada prihoda, u nekim slučajevima na mjesečnoj razini očekuju pad čak i do 80%, kao u slučaju Hrvatske Lutrije, koja je zatvorila svu prodajnu mrežu.

Stoga su neke od državnih tvrtki slijedom iste logike kao one iz realnog sektora, pomoć proteklih dana odlučile zatražiti od države te su se prijavile za korištenje vladinih mjera za pomoć gospodarstvu u uvjetima koronakrize. Takav je slučaj upravo Hrvatska lutrija, no zasad nije jasno utvrđeno je li uopće za državne tvrtke predviđena mogućnost korištenja ovih mjera.

Mjere je zatražilo i više tvrtki iz portfelja CERP-a, u kojemu nisu one sa statusom “posebnog državnog interesa” i uglavnom su tvrtke u teškoćama, pred otvaranjem stečaja ili su u postupcima restrukturiranja. Od 19 tvrtki iz većinskog portfelja CERP-a, kako nam je potvrđeno u CERP-u, zasad ih je šest predalo zahtjev, a dio je i odobren.

Hrvatskoj Lutriji (HL) kao tvrtki u vlasništvu prema dosadašnjim informacijama, kako nam potvrđuju, nije omogućeno koristiti mjere Vlade za pomoć gospodarstvu.

“To konkretno znači da nećemo ostvariti pravo na subvenciju države, iako se financiramo isključivo iz vlastitih prihoda i nismo na teret državnog proračuna. Na taj se način HL, kao i ostala poduzeća koja su tržišno orijentirana i ne koriste sredstva iz državnog proračuna, već ga naprotiv „pune“, stavlja u neravnopravni položaj u odnosu na privatne konkurente”, kažu u HL-u, kojemu su od 19. ožujka zatvorena 342 prodajna mjesta i 10 automat klubova i casina, više od 1200 od ukupno 1476 radnika, ne obavlja svoje radne zadatke.

Dnevni promet od lutrijskih igara i klađenja u odnosu na pretkrizno razdoblje smanjen je za 59%, a na mjesečnoj razini očekuju da će dosegnuti čak 80%. Zasad je broj igrača koji se prebacio na on-line klađenje i igre od početka krize povećao tek za 2,43%. No, u HL-u kao mjeru nisu razmatrali mogućnost otpuštanja, a sa sindikatima su postigli dogovor o neisplati Uskrsnice u visini od 400 kuna.

Među ostalim, racionalizaciju provode pregovorima o izmjeni uvjeta zakupa prodajnih mjesta, a osim korištenja subvencija za očuvanje radnih mjesta od 4 tisuće kuna po radniku koji je odradio puno radno vrijeme, te 1625 kuna za nepuno radno vrijeme, resornim ministarstvima uputili su i prijedloge da se HL oslobodi akontacije poreza na dobit.

Standard mjera racionalizacije, međutim, Ministarstvo još nije postavilo, a sudeći po odgovoru koji nam je dostavljen, smjernicama će se preporučiti da se poslovanje optimizira, dok će se svako poduzeće prilagoditi ovisno o sektorskim politikama i specifičnostima svog poslovanja.

Pregled stanja i utjecaj krize

“Napominjemo da su Smjernice u izradi. S detaljima Smjernica svi sudionici bit će istovremeno upoznati nakon što se one finaliziraju”, poručili su iz Ministarstva državne imovine. U izradu smjernica, kako nam je potvrđeno, nije uključen i CERP, ali su od tvrtki iz svog portfelja zatražili do 10. travnja da im dostave pregled stanja i utjecaja krize na održivost poslovanja do kraja tekuće godine.

Dosad su informacije dobili od devet tvrtki (3.maj STM, Luka Vukovar, Orljava, Zrakoplovno-tehnički centar Zagreb, Konoplja, Institut za sigurnost Zagreb, De-Fos Kutina, Agroduhan i Nacionalna veletržnica Zagreb), a šest od njih, koji ispunjavaju uvjete za korištenje mjera Vlade RH, podnijela su zahtjev za korištenje, prvenstveno mjeru isplate plaće i odgode plaćanja poreza i doprinosa, te ih je, kako potvrđuju iz CERP-a, dio njih već i iskoristio. Očigledno, na razini državnih institucija nisu ujednačeni kriteriji za korištenje ovih mjera.

A za očekivati je da će pomoć zatražiti i neke druge tvrtke iz CERP-ovog portfelja, poput Borova, Đure Đaković, Jadroplova, Orljave, Brodarskog Instituta i druge, koje uglavnom posluju na granici rentabilnosti i imaju povremenih problema s likvidnošću.

Među tvrtkama kojima je prihod u protekla tri tjedna skresan gotovo 50% je i Hrvatska pošta. Pad prometa imaju i u domaćem i u međunarodnom prometu, te je, kako navode, u tijeku izrada nove kvartalne strategije kojom će se aktivnosti redefinirati i uskladiti s novonastalim prilikama.

“Sukladno našoj neprestanoj prisutnosti na terenu, prioritet nam je zadržati stabilnost plaće radnika. To je područje koje moramo zaštiti. Krajnji korak bi bio zadiranje u plaće onih koji svakodnevno povezuju Hrvatsku, isplaćuju mirovine, socijalna primanja, dostavljaju pakete, hranu te smo se stavili na raspolaganje Hrvatskom Crvenom križu i Caritasu po potrebi prijevoza. Sukladno novoj, kriznoj strategiji adekvatno će uprava i management korigirati svoje plaće”, poručuju iz HP-a.

Budući da je poslovanje Jadrolinije ovisno o turističkoj sezoni, a ona zbog epidemije neizvjesna, u ovoj tvrtki očekuju značajan pad prometa. Već im je reduciran broj trajektnih linija, dok su katamaranske su privremeno potpuno obustavljene, što sve rezultira smanjenjem broja posade koja održava linije koje plove, a linije se, kažu, održavaju s minimalnim formacijskim sastavima posade.

Jadrolinija je već izradila rebalans poslovanja za 2020. i znatno smanjila planirane rashode, koji su svedeni na najveći mogući minimum poštujući sigurnosne propise i tehničke troškove održavanja flote. Kroz racionalizaciju će, poručuju iz Jadrolinije, smanjiti rashode, ali za sada će pokušati izbjeći rezanje plaća.

No, svi projekti koji nisu nužni za poslovanje tvrtke su odgođeni ili otkazani do daljnjega, poručuju, a na upit što je s obnovom flote, dodaju da su u proteklih pet mjeseci nabavili tri nova trajekta, a do kraja godine kada će biti jasnija situacija nabavke novih brodova se zaustavljaju.

Za HŽ Infrastrukturu racionalizacija je startala s odlukom Vlade o uvođenju ograničenja za proračunske i izvanproračunske korisnike, pa se, kažu, preuzimaju tek oni zadaci koji su neophodni za obavljanje dužnosti.

Budući da je obustavljen željeznički promet tvrtka bilježi osjetan pad, ne samo od vlastitih prihoda od pristupa trasama željeznice i putničkog prijevoza, nego su manji i prihodi iz proračuna s pozicije trošarina za gorivo, budući da je pao i cestovni prijevoz, a manje je i prihoda s ostalih stavki proračuna, nakon što su zatražene preraspodjele sredstava između pojedinih ministarstava. Zasad je odgođena isplata Uskrsnice, dok se investicijske aktivnosti, uključujući one sufinancirane iz EU fondova, uredno odvijaju.

Fina punom parom

I Hrvatske šume procjenjuju da će pretrpjeti štetu zbog smanjenja prodaje drvnih sortimenata, kašnjenja i produženog roka plaćanja za drvoprerađivače sa 60 na 100 dana, te najavljuju smanjenje troškova, kroz odgodu nekih kapitalnih investicija i smanjenje nabave roba i usluga.

No, zasad, uspijevaju održati postojeća radna mjesta, produžili su ugovore i zaposlenicima na određeno kojima su oni istekli s 31. ožujkom. Rad je organiziran kroz dežurstva po organizacijskim jedinicama, dok dio zaposlenih radi od kuće, a dio koristi godišnji odmor.

Punim pogonom, pak, rade u Fini, u kojoj korona dovela do pada aktivnosti u platno-prometnom segmentu, a dio kapaciteta koji je u funkciji očuvanja urednog funkcioniranja financijskog sustav neće biti u funkciji za trajanja koronakrize. Fina se stavila na raspolaganje državi u ovoj krizi, a odrekla se i prihoda od GFI-a, a njezini radnici na dispoziciji su za pružanje usluga za provođenje mjera pomoći gospodarstvu, te stoga ne planiraju “penalizaciju” smanjenjem plaća.

Što se racionalizacije tiče, prije izbijanja krize Fina je godinama optimizirala troškove, pa provodila i programe zbrinjavanja više stotina radnika, te u tom smislu, napominju, neće biti ah-hoc mjera. Pad tradicionalnih prihoda planiraju nadomjestiti razvojem novih digitalnih poslovnih modela, a dobro je što su krizu dočekali likvidni i solventni, te će iz dobiti iz 2019. državnom proračunu donijeti i nekoliko desetaka milijuna kuna.

Većina državnih tvrtki izbjegava govoriti o konkretnim iznosima pada prihoda i nužnih rezova troškova koji slijede. No, velik dio onih koji su nam odgovorili proteklih dana navode kako su obustavili brojne postupke javne nabave, ali nastoje očuvati započete investicije koje bi trebale popraviti produktivnost u vremenima nakon krize. Hrvatske autoceste tako navode kako će u koordinaciji s resornim Ministarstvom prometa nastojati u najvećoj mjeri nastaviti s projektima koji se realiziraju uz pomoć europskih fondova ili razvojnih banaka, a koji će ujedno osigurati i zaposlenost brojnih podizvođača. Na takvu važnost ukazuju i iz HEP-a, kao i Janafa, čiji predsjednik uprave Dragan Kovačević tvrtki kako upravo stabilne tvrtke s kapitalom trebaju “povući” i aktivirati što veći broj manjih kooperanata.

‘Janaf nastavio racionalno’

Janaf, ističe Kovačević, kontinuirano racionalno posluje i u krizi je samo nastavio s takvim načinom poslovanja. Nada se da će i u ovoj godini ostvariti planirana ulaganja, pa bude li moguće i otvoriti nove investicije, te tako dali obol stabiliziranju i razvoju gospodarstva.

“U nadolazećem razdoblju sve kompanije, bilo u državnom ili privatnom sektoru, a koje imaju potencijal kao Janaf, trebaju doprinijeti što lakšem prolasku kroz ovu krizu te intenzivnim investiranjem i otvaranjem novih poslova”, poručuje Kovačević. S istim stavom i HEP najavljuje nastavak realizacije svog plana ulaganja s učincima na domaću komponentu, jer “i proizvodnja električne energije iz vlastitih izvora pozitivno utječe na BDP”.