Hrvatsku je u 2022. posjetilo 18,9 milijuna turista, koji su ostvarili 104,8 milijuna noćenja, što su osjetni porasti u odnosu na 2021. te na razini 96 posto noćenja iz 2019., dok su prihodi od stranih turista u devet mjeseci iznosili 11,6 milijardi eura i viši su za 23 posto u odnosu na isto vrijeme rekordne 2019., podaci su MINTS-a.

Dolasci i noćenja turista u Hrvatsku u 2022. su u odnosu na 2021., po prvim podacima sustava eVisitor i eCrew (samo nautika), porasli za 37 odnosno 25 posto.

Većinu turističkog prometa uobičajeno su ostvarili strani turisti – 92,3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti s 12,5 milijuna noćenja ipak među pojedinim nacijama na drugom mjestu, iza Nijemaca.

Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini

Dolasci turista su na razini 91 posto, a noćenja na 96 posto ostvarenja iz 2019. godine, ističu iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) u priopćenju objavljenom u ponedjeljak.

Po županijama, najviše je noćenja u 2022. bilo tradicionalno u Istri, 29,5 milijuna, druga je Splitsko-dalmatinska sa 19,5 milijuna noćenja, a treća Primorsko-goranska sa 18,3 milijuna, koju slijede Zadarska županija sa 14,9 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 8 milijuna i Šibensko-kninska sa 6,8 milijuna noćenja u 2022.

dvostruki izazov

Ugostitelji bi se u idućoj turističkoj sezoni mogli suočiti s velikim problemima

Po odredištima, Rovinj je opet prvi sa 4,2 milijuna noćenja, a slijedi Dubrovnik s 3,8 milijuna, Poreč s 3,4 milijuna, Split s 3,1 milijun i Medulinu s 3 milijuna.

Među stranim turistima najviše noćenja su tradicionalno ostvarili Nijemci, 24,9 milijuna, a zatim Slovenci 10,1 milijun, Austrijanci 8,2 milijuna, Poljaci 6,7 milijuna, Česi 6 milijuna, Talijani 4,2 milijuna, turisti iz UK 3,7 milijuna te Slovaci i Nizozemci po 3,3 milijuna.

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, 39,4 milijuna, te u hotelima 22,9 milijuna i kampovima 20,8 milijuna.

Veliki porast prihoda od stranih turista u devet mjeseci i trećem tromjesečju

Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) o prihodima tj. potrošnji stranih turista u Hrvatskoj, iz Ministarstva ističu da su porasli u odnosu na devet mjeseci i treće tromjesečje istog razdoblja 2021., ali i 2019. godine.

U prvih devet mjeseci 2022. prihodi stranih turista iznosili su 11,6 milijardi eura, što je 43 posto više nego u istom razdoblje 2021, što znači i da je uprihodovano 3,5 milijardi eura više.

U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, strani su turisti potrošili 2,2 milijarde eura odnosno 23 posto više.

Samo u trećem tromjesečju 2022. prihodi od stranih turista iznosili su 8,5 milijardi eura, što je 27 posto više nego u istom tromjesečju 2021., a 28 posto više nego u istom razdoblju 2019. godine.

Brnjac i Staničić.: Čestitke svima u turizmu, u 2023. fokus na kvaliteti, održivosti i duljoj sezoni

Komentirajući fizičke i financijske turističke brojke iz 2022. godine, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, kao i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić čestitaju svima u turizmu na odličnoj godini, uz poruku kako se u 2023. očekuje nastavak pozitivnih trendova s fokusom na kvalitetu, održivost i dulju sezonu.

“Ostvarili smo rezultate koji su na razini do sada rekordne 2019. kada je u pitanju turistički promet, dok smo prihode već u prvih devet mjeseci premašili za više od milijardu eura. Već u prvih devet mjeseci premašene su i procjene HNB-a o prihodima od stranih turista za cijelu 2022., koje su govorile o ukupno 11,3 milijardi eura. U tom kontekstu očekujemo kako će prihodi od stranih turista za cijelu 2022. iznositi oko 13 milijardi eura”, naglasila je Brnjac.

Rezultate s pojedinih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske, koji su i bolji nego u 2019., smatra i odličnom najavom  za ovu godinu, posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu.

“Naš fokus u 2023. ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske”, poručila je ministrica.

I Staničić ulazak Hrvatske u eurozonu i šengen drži važnim za još konkurentniji turizam i optimističan ulazak u 2023., u kojoj će HTZ početi i primjenu novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma (SMOPHT), s novim krovnim komunikacijskim konceptom i sloganom te marketinškim smjerom prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj Hrvatsku prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta.

“U 2023. cilj nam je potpuni oporavak turizma, dosezanje predpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu. Naglasak ćemo staviti na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju cijele godine”, najavljuje Stančić.

Ipak, s obzirom na inflaciju, rast cijena energenata te geopolitičke napetosti smatra i da će 2023. biti i još jedna vrlo zahtjevna i izazovna turistička godina.