Na ovotjednoj sjednici Vlade, održanoj u Vukovaru, na dnevnom je redu, među ostalim, bio rebalans. Ove godine tehnički je rebalans zahtijevao već novi ustroj Vlade, odnosno preraspodjele na rashodnoj strani proračuna, no zbog boljih makroekonomskih kretanja u odnosu na projekcije njime je korigiran i plan prihoda i rashoda. Ukupni prihodi su tako povećani za oko 1,5 milijardi kuna.
Istodobno, ministar financija Zdravko Marić je uoči sjednice Vlade podcrtao da se u odnosu na originalni plan proračuna rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu proračunskog manjka neće povećati. Ukupni su rashodi korigirani na niže za 685 milijuna, a u konačnici bi proračunski deficit trebao biti 5,3 milijarde kuna ili 1,6 posto BDP-a. To je oko dvije milijarde kuna manje nego što se prvotno planiralo. Na razini opće države, prema metodologiji koja se primjenjuje u proračunskim dokumentima, manjak 2016. predviđa se na razini 1,7 posto BDP-a ili 1 postotni bod niže od originalnog plana.
To znači da bi i deficit po Eurostatovoj metodologiji relevantnoj (i) za postupak prekomjernog deficita trebao biti znatno ispod referentne granice od tri posto BDP-a. Naime, analitičari računaju da bi po ESA2010 deficit opće države na kraju ove godine mogao biti oko 2 posto BDP-a. Porezni prihodi u odnosu na prvotni plan za 2016. podebljani su za 2,1 milijarde, s tim da je kod najveće stavke, PDV-a, plan ostao nepromijenjen, a najviše su korigirani prihodi od poreza na dobit – za čak 1,2 mlrd. kuna (na više od 7,2 milijarde). Uz to, prihod od trošarina korigiran je naviše za 725 milijuna, na 14,8 milijardi.
Za nešto manjih 640 milijuna povećan je (na 3,2 mlrd.) plan prihoda od imovine, ponajprije od dividendi, koncesija, legalizacije. Istodobno, prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na povlačenje novca iz EU, najviše su korigirani naniže; umjesto prvotnog planiranih 9,7 milijardi, u novome su zacrtani na 8,42 milijarde. To je, doduše, utjecalo i na smanjenje na rashodnoj strani. Među uštedama na strani rashoda ističu se pak one za kamate koje su smanjene za 318 milijuna, na 10,7 milijardi. Dodatna sredstva morala su se pak osigurati zbog nekih neočekivanih rashoda te obveza HZZO-a za naknadu troškova bolovanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nije radila ništa, hrvatska vlada godinu dana. Zato je ekonomija porasla!
Pero7 a reci ti nama šta su ovi tako krucijalnog i dobrog napravili da se ovo danas već desi, molim te prosvijetli nas?
Pokazatelji su takvi jer kako smo padali kad je i svijet padao sad rastemo jer i ostali raste ali dakako kod nas je situacija uvijek tromija.
Vidim da o ekonomiji pojma nemaš.
Super !
Svi pokazatelji su pozitivni.
U Hrvatskoj je sve bolje .
Sjetite se kakvi su pokazelji bili kada je na vlasti bila SDP+HNS Lex Kukuriku Vlada i iz dana u dan je bilo sve gore.
Uključite se u raspravu