Zagrebački C.I.O.S. već dugo je vremena prva asocijacija brojnih domaćih građana kad je riječ o gospodarenju sekundarnim sirovinama, te specijalnim kategorijama otpada.

Ipak u proteklih nekoliko godina tvrtka je napravil značajan iskorak k širenju poslovanja i na poslove gospodarenja drugim vrstama otpada. Nakon niza ulaganja i akvizicija C.I.O.S. je na putu da oformi vlastiti integrirani sustav gospodarenja komunalnim otpadom, od prikupljanja do konačne – energetske – oporabe. O planovima tvrtke govori čelni čovjek tvrtke Petar Pripuz.

C.I.O.S. je nacionalni lider u djelatnosti gospodarenja otpadom. Kako ocjenjujete trenutačno stanje u tom sektoru?
Šestogodišnja gospodarska kriza nije mimoišla niti naš sektor, pogotovo ne u djelatnosti metalnog otpada, te posebnih kategorija otpada, prije svega otpadnih automobila i električnog i elektroničkog otpada od čega su nama najzanimljiviji veliki kućanski aparati. U našem sektoru posljedice će se osjećati i kad se počnemo izvlačiti iz krize, a to se izgleda neće dogoditi niti u sljedećoj godini. Naime, vrlo je lako kroz statističke podatke vidjeti koliko se u šestogodišnjem razdoblju smanjio uvoz i kupnja novih i rabljenih automobila, te bijele tehnike .U ovakvim kriznim i nesigurnim vremenima građani se teže odlučuju za nabavu novih automobila i novih kućanskih aparata, pa je odbacivanje starijih automobila, štednjaka, hladnjaka, perilica, ledenica i drugih uređaja puno rjeđe nego ranijih godina. To automatski znači i manje količine metalnog otpada koje se obrađuju.

Hrvatska pred sobom ima ozbiljne izazove povećanja trenutačno vrlo niske stope recikliranja komunalnog otpada. Što je potrebno da bi se ti ciljevi ostvarili, i to na vrijeme?
Recikliranje komunalnog otpada vrlo je složen proces koji se godinama treba poticati, nadzirati i nimalo ne čudi podatak, jer je on sličan u svim novoprimljenim članicama Europske unije, o niskoj razini stope recikliranja i izuzetno velikim postotkom komunalnog otpada koji završi na deponijima, uglavnom bez prethodne obrade. Strategije, direktive, zakoni, propisi i regulativa postoje, ali nisu još kako treba primijenjeni. Hrvatska ozbiljno kasni s ispunjenjem obaveza koje je preuzela ulaskom u EU, a koji nisu preuzeti samo zato da se zadovolji forma, nego za našu zajedničku dobrobit. Za tako nisku razinu postotka reciklaže komunalnog otpada odgovorni smo svi. Od nas samih građana, jer se ponašamo vrlo komotno i neodgovorno, pa niti u vlastitoj kući ne odvajamo otpad, do lokalnih zajednica i komunalnih poduzeća koja nisu prihvaćala promjene. Nažalost, većina se komunalnih poduzeća i danas ponaša kao da ih se ne tiče zakonska obaveza odvojenog prikupljanja otpada, niti odlaganja otpada bez prethodne obrade. I institucije su zakazale. Pogotovo kod nadzora svih vrsta otpada. Kontrole su u sustavu izuzetno stroge i praktički svakodnevne, a veća se šteta okolišu događa s otpadom koji nije u sustavu, recimo spaljivanjem otpadnih automobila u prirodi zajedno sa svim štetnim tvarima koje okoliš nepovratno zagade. Glomazni otpad pak neodgovorni građani i poduzeća protuzakonito odbacuju na javne površine, što je u drugim zemljama EU potpuno nezamislivo, jer je stupanj ekološke svijesti viši, a kazne rigorozne. I na jednom i drugom možemo značajno napredovati – edukacijom, kampanjama, a mislim da komunalno redarstvo ilegalnom odbacivanju glomaznog otpada može stati na kraj velikim kaznama. Ispunjenju EU, dakle naših ciljeva, prethodi još dugotrajan proces, koji bi trebao biti poticajan, ali i kontroliran. Svi se moramo početi ponašati odgovorno prema okolišu i otpadu, ne samo zbog zakonske obaveze, nego i zbog nas samih, naše djece. Moramo početi sustavno odvojeno prikupljanje otpada, te sirovine iz otpada ponovo reciklirati, pa time smanjivati onečišćenje. U tom procesu tisuće radnika mogu naći posao, a i to je uz zaštitu okoliša danas gorući problem! Želim ukazati na još jedan učestali problem, gotovo paradoks, a koji se može promijeniti uz samo malo dobre volje. Dan danas puno općina raspisuje koncesijske natječaje za odvoz komunalnog otpada, a da pri time niti pitaju, niti zahtijevaju od koncesionara da komunalni otpad obradi prije odlaganja. Rješenje je da se već u natječaju uvjetuje koncesionarima da otpad prije odlaganja na deponij obrade.

Već početkom ove godine objavili ste interes za gradnju energetskog postrojenja u Sisku, gdje bi se kao gorivo koristilo tzv. gorivo iz otpada. U kojoj je fazi taj projekt?
Točno je da smo objavili interes za gradnju energane u Sisku, no budući da se nažalost već umiješala politika, bit ću malo sarkastičan. Eto, trula, siromašna i  neuređena EU, sa stopom nezaposlenosti od 20%, gradila je i još gradi energane i spalionice, tako zagađujući svoj okoliš i ugrožavajući zdravlje svojih građana. Nedaj Bože da se ugledamo na EU! Nasuprot tome mi pametni Hrvati imamo Lijepu našu, bogatu zemlju Hrvatsku, čistog okoliša kakav se samo poželjeti može, sretnih i bezbrižnih građana, punu zaposlenost, prosječnu plaću od dvije tisuće eura… Nedaj Bože da se ta harmonija poremeti! Da se dopusti da se grade monstruozni objekti koji iskorištavaju otpad umjesto da ga bespovratno bacaju, a u kojima bi radili građani Hrvatske, ili živjeli u blizini. Kad dođe do politiziranja projekat, u pravilu se uključuju "svjetski" znalci koji eto ne proizvode otpad i koji su materijalno osigurani, pa apeliram na njih da ipak vode računa o realnom stanju u Republici Hrvatskoj, a nadasve o ekonomskom i ekološkom održivom razvoju. Bilo kako bilo, projekt je u fazi ispitivanja mogućnosti izmjene prostorno-planske dokumentacije. Ako se prostornim planom omogući izgradnja energane, sigurno je da ćemo ponuditi da se od samog početka u povjerenstvo uključe predstavnici lokalne zajednice, pokreta zelenih, predstavnik grada i predstavnik županije.

Što je s projektom dogradnje kompostane u Kloštar Ivaniću?
C.I.O.S. grupa neprestano traži mogućnosti kako unaprijediti svoj integrirani sustav obade otpada. Jedna vrlo zanimljiva i ekološki potpuno sigurna tehnologija je kompostiranje biološkog otpada, čime se dobiva sirovina za poljoprivredu i druge namjene. Moderniziranje kompostane u Kloštar Ivaniću jedan je mogućih novih projekata, u ovom času je u analizi izvodljivosti i održivosti. U takve projekte bismo lakše ulazili kada bi više EU fondova i programa bilo otvoreno i za projekte velikih poduzetnika u domeni recikliranja i zaštite okoliša.

S obzirom na sve što u svom sastavu već ima C.I.O.S., te planirane projekte, može li se zaključiti da je cilj tvrtke uspostava vlastitog integriranog sustava gospodarenja otpadom? Je li takav cilj kompatibilan s nacionalnim konceptom regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom?
Da i da. Na vlastitom integriranom sustavu gospodarenja otpadom radimo već dugo, i javno. Nismo mogli mirno promatrati koliko sirovina iz otpada propada, a nama su potrebne, pa smo zato uz metalni otpad s kojim smo počeli, strateški ušli i u druge vrste otpada, da bi se zatvaranjem ciklusa postigli najučinkovitiji rezultati i veća iskorištenost sirovina iz otpada.Tko će osigurati dosizanje EU ciljeva u recikliranju i zaštiti okoliša? Lokalna samouprava? Možda legislativno, ali na terenu to de facto odrađuje C.I.O.S. i druga poduzeća u domeni prikupljanja i oporabe otpada. Dajte nam da u miru radimo, malo pomozite, ali nemojte kočiti, pa će se doseći ispunjenje preuzetih obaveza i izbjeći plaćanje golemih penala.

Preuzimanjem MBO postrojenja u Varaždinu preuzeli ste i neriješeno pitanje zbrinjavanja varaždinskog baliranog komunalnog otpada. Nazire li se rješenje tog problema?
Svima je u interesu da se ta saga o varaždinskim balama konačno i što brže riješi! U prvom redu građanima Varaždina! I nadležnom ministarstvu, i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i gradu Varaždinu, i zajednici ponuditelja! Naravno, rješenje treba biti u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, te uvjetima iz natječaja, a mi smo spremni i sposobni bez obzira na detalje konačnog rješenja balirani otpad zbrinuti u skladu sa zakonom i najvišim eko normama i standardima. Doista očekujemo da će ugovor uskoro biti potpisan. 

Početkom godine najavili ste mogućnost akvizicije van granica Hrvatske. Ima li novosti po tom pitanju?
C.I.O.S. grupa je međunarodna grupa s liderskom pozicijom u regiji. Nužno je da promatra situaciju, te da po potrebi proda ili kupi neki dio poslovanja. To se stalno događa. Dugo se nagađalo i o mogućnostima akvizicije novih tvrtki u regiji, i ovim putem ponosno možemo potvrditi da smo postali vlasnici 80% najveće slovenske tvrtke iz područja reciklaže, Dinosa iz Ljubljane. 

C.I.O.S. grupa zapošljava više od 2 tisuće radnika, te je jedan od najvećih poslovnih sustava u državi. Kako ocjenjujete ukupnu poslovnu klimu u Hrvatskoj?
Poslovna klima je loša. Tomu je nekoliko razloga. Gospodarska kriza koja traje 6 godina, a nastavit će se i u 2015., jer ova vlada nije provela strukturne reforme bez kojih nema izlaska iz krize, i nema poboljšanja poslovne klime. Mi naprosto kao država trošimo više nego što zaradimo, i tako već godinama živimo na kredit. Nije bilo dobre volje, hrabrosti, niti znanja da se krene u bolne rezove, u strukturne reforme, nego se išlo linijom manjeg otpora u nova zaduženja koja su zemlju dovela na rub bankrota. Uz ostale podjele, dogodila nam se i podjela na one koji rade u državnom sektoru, pa imaju sigurnu i visoku plaću, i na one koji rade u privatnom sektoru u kojem je i poduzetnik i zaposlenik prepušten krizi i nesigurnosti. Nije čudo da je 150 tisuća radnika ostalo bez posla u privatnom sektoru, a u državnom sektoru ih je sve više i nitko nije ostao bez posla. Zagovornik sam toga da svaki radnik, bio u državnom ili privatnom sektoru, mora zaraditi svoju plaću, te da mu mora biti isplaćena. Svim radnicima mora se osigurati pristojan život. No u ovakvim vremenima solidarnost onih koji imaju sigurno radno mjesto i sigurnu plaću bila bi dobrodošla. Zapanjuje me činjenica o bešćutnosti sindikata koji zastupaju zaposlenike državnog sektora. Niti jednom riječju nisu stali u obranu onih iz privatnog sektora. Bešćutnost dolazi do izražaja i u provođenju "reketa" nad proračunom Republike Hrvatske inzistiranjem na stečenim pravima iako se zna da se ta stečena prava nemaju čime isplaćivati, nego samo novim zaduženjima. Kako uopće govoriti o poslovnoj klimi s osnova privlačenja investicija, kad su zapreke svugdje? Namjerno neću reći stranih jer postoje i domaći investitori. Ozračje je takvo da se uspješni domaći poduzetnici prikazuju lopovima, i općenito i generalizirano poduzetnike se ocrnjuje, kao da nisu baš oni ti koji stvaraju novu vrijednost i pune proračun. Ozračje u kojem se politika boji "pogodovati" poduzetniku da svoj projekt što brže i jednostavnije realizira? Ozračje u kojem se kojekakve udruge i pojedinci natječu kako opstruirati svako ulaganje i izgradnju objekata ili kad šišmiši budu važniji od 300 tisuća nezaposlenih, naša je zbilja koja govori o poslovnoj klimi. Mišljenja smo da kao društvo trebamo težiti ravnoteži ekologije, ekonomije i održivog razvoja, i da je svaki investitor dobrodošao. I onaj s krupnim kapitalom, i onaj s manje krupnim, te da se prestane s nerazumnim i suludim administriranjem za ishođenje dozvola, koje je često i potpuno apsurdno. 

Odnedavno je u vlasničku strukturu vašeg suvlasnika njemačke Sholz Grupe ušla japanska Toyota. Hoće li se to odraziti na poslovanje C.I.O.S.-a?
Hoće, naravno, i to vrlo pozitivno! Scholz grupa, većinski vlasnik hrvatskog C.I.O.S.-a, postigla je dogovor o globalnoj ekspanziji s velikim strateškim japanskim investitorom "Toyota Tsusho Corporation" (TTC) iz Nagoye. Toyota je preuzela vlasništvo nad 39,9% udjela u društvu Scholz AG, Essingen, Njemačka. Ta investicija dovest će do značajnog unaprjeđenja financijske snage Scholz grupe, druge najveće svjetske grupacije u segmentu recikliranja metalnog otpada. Toyota Tsusho ima dugoročnu razvojnu strategiju, dostupne ekstenzivne izvore kapitala i usko je povezana poslovnom suradnjom sa Scholzom AG dugi niz godina. Partnerstvo sa Toyota Tsusho Corporation otvorit će brojne nove i zanimljive perspektive ulaganja za našu grupu. Od razmjena dostignuća u segmentu istraživanja i razvoja, do globalno rastućeg tržišta recikliranja otpadnih vozila.Ponosni smo da smo postali dio globalnog poslovnog partnerstva, i dokazali da se i hrvatska poduzeća mogu nositi sa zahtjevima globalnog tržišta. To nam daje poticaj za nove projekte u Hrvatskoj i u regiji, te potvrđuje da su naši planovi širenja i ulaganja usred krize bili dobra procjena. Ulazak Toyote u vlasništvo grupe dokaz je kvalitete našeg poslovanja i razvojnih planova, i otvara mogućnosti za ostvarivanja nekih planova brže nego je dosad planirano.