Prema proračunskom kalendaru, Vlada bi za nekoliko dana (do kraja mjeseca) trebala izaći s novim trogodišnjim Smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku koje su i ujedno i uvertira za izradu prijedloga  državnog proračuna za iduću godinu.

Kako su rashodi za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama jedna od značajnijih proračunskih stavki, i početak pregovora sa sindikatima o osnovici za plaće za iduću godinu, o čemu je Vlada donijela odluku prošli tjedan, referira se na Smjernice. I ove godine, dakle, Vlada je odluku o tome, uz imenovanje dvaju pregovaračkih odbora ministara koji će je zastupati u pregovorima, donijela u zadnji čas. A u redovima sindikata javnih službenika i namještenika, koji su u pravilu i "ratoborniji", već se polako razrađujuju i planovi za jesen koji, među ostalim, uključuju i opciju štrajkova. 

Osim rasta plaća u privatnom sektoru i sve izraženijeg problema manjka radne snage u pojedinim dijelovima javnog sektora, kao pregovarački adut mogao bi im poslužiti i dosadašnji skor prvostupanjskih (nepravomoćnih) rješenja po lani pokrenutim tzv. pilot tužbama. Njih 50-ak, naime, pokrenuto je radi isplate razlike plaća (za 2016.) po osnovi rasta osnovice za koji je svojedobno zbog krize potpisan sporazum kojim se rast plaća zamrzava do porasta BDP-a za više od dva posto dva uzastopna kvartala.

Kako doznajemo, prvostupanjska rješenja zasad uglavnom idu u prilog sindikatima.  Vilim Ribić, prvi čovjek Matice hrvatskih sindikata, kako su na zadnjoj kontrolnoj točki bila ukupno 24 nepravomoćna rješenja, a od toga ih 20 njima daje za pravo. Koji će biti ukupan skor na prvostupanjskoj razini, a potom i na višim sudovima, ostaje vidjeti, ali tužbe će zasigurno poslužiti kao dodatna pregovaračka karta. To će svakako biti i opći trenda rasta plaća, to prije što se sve češće u medijima pojavljuju i priče o tome kako i u pojedinim državnim institucijama i javnim službama nije danas lako naći radnike. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ovaj je tjedan iznio primjer Općinskog suda u Čakovcu.

Na natječaj za radno mjesto administrativnog referenta – sudskog zapisničara, s plaćom od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, prijavila su se, kažu, samo dva, a na testiranju niti jedan kandidat. "Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat, podsjećajući kako je nekoliko mjeseci prije slično prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu. Za razliku od vremena krize, "sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava", naglašavaju u tom sindikatu.

Kod javnih službi poput zdravstva i znanosti problemi su i izraženiji već time što su i naglašenije prožeti s migracijama.  Istodobno, fiskalne projekcije objavljene u okviru Programa konvergencije prije tri mjeseca nisu dobro sjele njihovim sindikatima.   Jer, tim je dokumentom signalizirano da će naknade zaposlenima mjereno udjelom u BDP-u, u iduće dvije godine biti oko 11,3% BDP-a, odnosno nešto manje nego ove godine (11,5 posto BDP-a) u kojoj ti rashodi uključuju cjelogodišnji učinak lanjskog povećanja osnovice za 6% (u tri koraka).

U Vladi su te projekcije objasnili očekivanim kretanjem broja zaposlenih državnih i javnih službenika te pravima koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, dok su sindikati javnih službi s negodovanjem konstatirali kako plaće u javnim službama u odnosu na predkriznu 2008. zaostaju 17 posto za drugim plaćama u zemlji. "Dok doktori, medicinske sestre i drugi javni službenici svakodnevno odlaze iz zemlje, Vlada kupuje avione te i dalje priča o fiskalnoj konsolidaciji i potrebi smanjivanja javnog duga", bio je sindikalni komentar tih projekcija. Danas se upire prstom i u nove milijarde kuna koje će država ulupati u sanaciju Uljanika i Petrokemije.