Vlada je u ponedjeljak ponovno intervenirala zbog rastućih cijena u pokušaju da obuzda prelijevanje energetskog udara u inflaciju.

Snižavaju se trošarine na gorivo i električnu energiju te ograničavaju marže trgovcima i distributerima, a po novom će se cijene naftnih derivata izračunavati umjesto svakog tjedna, na dvotjednoj bazi. Nove, niže cijene vrijedit će od srijede, kako su rekli iz Vlade, zbog pravnih razloga.

Trošarine na benzin smanjuju se za dodatnih 40 lipa po litri, a na dizel za još 20 lipa čime se dosad proračun odrekao ukupno 80 lipa nameta na svaku litru benzina, odnosno 40 lipa na dizelska goriva.

Rez neće samo osjetiti državna blagajna, već se stezanje remena očekuje i od trgovaca i to za dodatnih 10 lipa po prodanoj litri brzina, dizela i plavog dizela. Proizvođači i distributeri naftnih derivata najviše će smjeti obračunati 65 lipa po litri (ranije 75) na benzinska i dizelska goriva, a za plavi dizel 40 lipa (umjesto 50 lipa) po prodanoj litri.

Ukupna težina intervencije
“Ukupno smo dosad smanjili trošarine s 3,86 kuna po litri na 3,06 kuna po litri za benzinsko gorivo, a s 3,06 na 2,66 kuna na litru dizelskog goriva, što znači 80 odnosno 40 lipa po litri”, rekao je premijer Andrej Plenković. Na plavi dizel ne plaćaju se trošarine. Trošak mjera procjenjuje se na 130 milijuna kuna mjesečno.

Bez plafoniranja cijene na benzinskim postajama ponovno bi rasle već danas. Litra dizela bila bi 15,8 kuna (bit će 13,08), a benzina 15,78 kuna umjesto 13,5 kuna. Povlašteni kupci plavi dizel plaćali bi 10,87 kuna po litri, umjesto 9,45 kuna. Nova uredba i trošarina vrijedit će mjesec dana nakon čega će se ponovno situacija procijeniti.

Guverner HNB-a Boris Vujčić/Matija Habljak/PIXSELL

“Vlada će reagirati dokle god bude potrebno, koristeći mehanizme koji su joj na raspolaganju”, kazao je Plenković. Dodao je da je na stolu i opcija subvencioniranja javnog prijevoza kao pomoć građanima.

Unatoč rezanju trošarina ministar financija Zdravko Marić ima razloga za zadovoljstvo, ne samo zbog zelenog svjetla za euro. Na valu poskupljenja prihodi proračuna veći su za 15 posto u prvih pet mjeseci, po dvoznamenkastoj stopi rastu doprinosi, a zadovoljan je uplatama poreza na dobit i trošarina.

Najnovijom intervencijom “ne mijenjaju se namjenski prihodi HC-a, HAC-a i HŽ-a”, rekao je Marić dodajući da Vlada kod trošarina još ima manevarskog prostora za smanjivanje, 18 do 19 lipa kod dizela i 36-37 lipa kod benzina.

Neposredno prije sjednice Vlade, Marić je na konferenciji “Kvaka 24” u organizaciji 24 sata istaknuo da je bitno ublažiti pritisak inflacije.

“Sigurno danas u ovim okolnostima velik je fokus svih nas skupa koje će biti cijene naftnih derivata. Stavili smo paket i set mjera u svrhu ublažavanja inflacije, a naglasak je na energentima i hrani”, rekao je.

Osvrćući se na zeleno svjetlo Bruxellesa za ulazak u eurozonu od 2023. kazao je da je Hrvatska spremna i da smo u najkraćem roku ispunili sve kriterije. “Koristi od eura treba gledati u dužoj perspektivi, a među njima i to što članstvo u europodručju podiže kreditni rejting”, rekao je.

Kamatne stope
Guverner Boris Vujčić uključio se videovezom na konferenciju rekavši da je uvjeren da će Hrvatska ove godine imati viši rast od 2,7 posto koliko prognozira World Economic Outlook.

“U prvom kvartalu imali smo rast od 7 posto, a za očekivati je da će i u drugom biti vrlo snažan. No, i inflacija će biti viša od prognoziranih 5,4 posto, blizu 9 posto” rekao je guverner.

Vujčić je ilustrirao da su u Hrvatskoj kamate stope ostale nepromijenjene na valu očekivanja uvođenja eura dok su u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj porasle u rasponu od 3 do čak 5,5 posto.

Sličan je raskorak u prinosu na državni dug, 10-godišnje obveznice, koji je u Hrvatskoj “znatno niži” nego u tim zemljama, a niža cijena novca reflektira se kamatama na kredite stanovništvu i poduzećima. “Kad je dobro, svima je dobro. Kad je kriza, bolje je biti unutra nego vani”, zaključio je Vujčić.