Mihael Furjan prije dva mjeseca imenovan je predsjednikom Uprave Plive, najveće domaće farmaceutske kompanije koja se, poput i ostalih farmaceuta na hrvatskom tržištu, suočava s problemom pritiska na cijene lijekova te neplaćanja od države, iako je proglašena strateškom industrijom, pa tako im neke bolnice kasne s plaćanjem i do tri godine. Od kada je Teva preuzela Plivu, kontinuirano se investira i zapošljava, povećava ulaganje u istraživanje i razvoj, a proizvodnja i izvoz rastu. 

Vratili ste se u Plivu na čelnu poziciju, iz koje ste otišli prije nekoliko godina… 
Teško je bilo ne prihvatiti ponudu da se vratim u vodeću farmaceutsku kompaniju u zemlji i regiji, ovdje rade brojni kolege čije mišljenje cijenim. To je za mene izazov, čast i velika odgovornost, prije svega jer sam svjestan prestižne Plivine pozicije. 

U međuvremenu ste bili u Actavisu, koji se je prije devet godina natjecao s Barrom za ulazak u Plivu, pa se tumači da postoji poveznica?
Tu nema povezanosti, otišao sam u Actavis nekoliko godina nakon njihova pokušaja preuzimanja Plive. Actavis je jedna od velikih globalnih kompanija i tamo sam stekao značajno iskustvo. 

Pliva je posljednjih godina najveći ulagač na domaćem tržištu. Koja je razlika Plive koje se sjećate i ove danas? 
Pliva danas ima značajnije mogućnosti za razvoj – od istraživanja i razvoja, unapređenja proizvodnje, ali i razvoja servisnih centara. Primjerice, prije šest godina proizvodnja tableta je bila manja od dvije milijarde godišnje, a ovu ćemo godinu završiti s šest i pol milijardi tableta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se godišnje potroši tri i pol milijarde tableta. Ove ćemo godine u istraživanju i razvoju uložiti više nego u vrijeme kada je Pliva bila samostalna. Teva nam je donijela prilike na velikim tržištima i oslonac za razvoj. Jedno smo od središta Teve za informatiku gdje radi 130 stručnjaka, pa centra za financije gdje je 50 zaposlenih, a prije tri tjedna postali smo i središte za ljudske potencijale gdje ćemo zapošljavati 30 ljudi. Imamo i središte za kontrolu kvalitete kao i za registraciju koji podržavaju velik broj tržišta. Teva je najveći proizvođač generika na svijetu, a velik dio razvoja ide od nas. Bez obzira što nismo samostalna kompanija, imamo veće mogućnosti i potencijale nego što smo imali prije šest do sedam godina. 

Kako Uprava Teve objašnjava toliko opredjeljenje za Hrvatsku? 
Teva se razvija i zato su potrebna ulaganja. Odabir lokacije primarno je vezan uz kvalitetu ljudi i sposobnost realizacije nekog projekta. Mi smo se dokazali, možemo ostvariti visoko kvalitetne projekte u zadanim rokovima, s manje troškova nego druge lokacije. Primjerice, malo je proizvodnih lokacija koje mogu razvijati proizvode i prodavati na američkom tržištu, tj. onih koji imaju odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA). Tu priliku koristimo, pa je tako lani izvoz u SAD bio 1,2 milijardi kuna, a u šest ovogodišnjih mjeseci već smo prešli milijardu kuna izvoza u SAD. FDA je vrlo stroga agencija, a mi smo jedni od rijetkih u Europi i jedini u Hrvatskoj koji imamo odobrenje za izvoz lijekova na to tržište. Osim u SAD, izvozimo i na druga tržišta – od Kanade, Europe do Australije. 

Izvozi se i u Rusiju. Koliko je vaše poslovanje uzdrmao tečaj rublje? 
Mi smo najveći hrvatski izvoznik na rusko tržište, A iako smo osjetili probleme zbog slabljenja rublje, imali smo sreće zbog puno većeg izvoza na američko tržište gdje je dolar ojačao prema euru, pa zato i većih posljedica zbog tečajnih razlika nije bilo. 

Kakvi su rezultati poslovanja? 
Izvoz je lani bio 2,9 milijardi kuna, ove godine je i veći. Rastu nam prihodi, a prihodi od izvoza se približavaju na 90 posto ukupnih prihoda. Imamo i veći broj projekata u istraživanju i razvoju, tako da smo zasad zadovoljni. 

Farmaceuti tvrde da im nikada nije bilo teže raditi na domaćem tržištu. Izgleda da je tako i vama? 
Već sam nekoliko puta naglasio da je žalosno što je lakše poslovati na vanjskim tržištima. Domaće tržište lijekova se svake godine smanjuje, posebno generičkih, čija je i cijena lani pala 10 posto, a ove godine osam posto u prosjeku. U okruženju, gdje na naplatu čekamo preko 300 dana, nije lako poslovati. Neke bolnice fakture ne plaćaju i dulje, čak do 1000 dana. Mi i kroz udruženje proizvođača lijekova, ukazujemo na to da je situacija teška. Država je industriju proglasila strateškima i postoje pozitivni porezni poticaji za investicije no, s druge strane, nepovoljna je situacija vezana za porezna opterećenja na rad. Okvir je dobar, ali problemi su u birokraciji i nerazumijevanju kod pojedinih ministarstva što to znači strateška industrija i kako nas podržati. Nadam se da će udruženje koje djeluje pri HUP-u, a čije tvrtke zapošljavaju oko pet tisuća radnika i imaju prihode od preko pet milijardi kuna, te sudjeluju s više od 60 posto u izvozu, uskoro imati sastanak s predstavnicima Vlade te naći kvalitetnija rješenja za budućnost. 

I koji će vam biti konkretni zahtjevi? 
Da se slovo s papira prenese u djelo. Da se kroz bolju koordinaciju nadležnih ministarstava nađu rješenja za neodržive rokove plaćanje, stalne promjene procedura i pritisak na cijene lijekova koji predstavljaju manji dio troškova zdravstva. 

Koje ministarstvo smatrate najodgovornijim? 
Mislim da je ključ upravo u boljoj koordinaciji između svih nadležnih ministarstava. Mi ne doprinosimo samo zdravstvenom sustavu nego i znanosti, privlačenju investicija i novih tehnologija te otvaranju radnih mjesta. 

Koliko je Pliva uložila u istraživanje i razvoj? 
U taj smo dio u nekoliko godina uložili oko sto milijuna dolara. Razvoj je podijeljen u dva odjela – razvoj generičkih proizvoda i novih terapeutskih entiteta i tu imamo oko 130 ljudi, a u razvoju aktivnih farmaceutskih supstanci preko 100 ljudi. Kontinuirano objavljujemo natječaje za zapošljavanje u istraživanju i razvoju pa do kraja godine očekujem da ćemo imati preko 250 zaposlenih. 

Odlaze li vam zaposlenici izvan zemlje? 
Odlaze, ali važnije je da se mnogi vraćaju iz inozemstva radi posla u Plivi. 

Kolika je razlika u plaći vani i ovdje u segmentu istraživanja? 
Vani se može zaraditi nekoliko puta više, ali bruto razlika nije toliko velika, nego samo neto, što govori o velikom poreznom opterećenju na plaću. Niža plaća u Hrvatskoj, s druge strane doprinosi, našoj konkurentnosti. 

Koja su najvažnija ulaganja posljednjih godina? 
U proizvodnju je Teva uložila oko 200 milijuna dolara na lokaciji u Savskom Marofu i Zagrebu, doda li se tome ulaganje u razvoj govori se o ulaganju od 300 milijuna dolara u posljednje tri godine. Krajem godine otvorit ćemo novi pogon u Savskom Marofu za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstanci. Naša je prednost što imamo na jednoj lokaciji tehnologije i znanja za razvoj projekata od istraživanja do proizvodnje gotovih oblika.