U Hrvatskoj više od polovice osoba dobi od 55 do 64 godine ne radi. Sa stopom zaposlenosti u toj dobnoj skupini od 45,5 posto naspram prosjeka Europske unije koji, prema Eurostatu, za 2020. iznosi gotovo 60 posto Hrvatska je pri dnu EU.

Na tom tragu su i podaci o prosječnoj efektivnoj dobi izlaska s tržišta rada, iz kojih proizlazi da se kod nas iz svijeta rada izlazi u prosjeku gotovo dvije godine prije nego u ostatku Unije. Prema Izvješću o starenju stanovništva, ta je dob u EU za 2019. iznosila 63,8 godina, a u Hrvatskoj 62.

Pritom su nižu prosječnu dob izlaska s tržišta rada od nas imali samo Luksemburg i Slovačka (u Sloveniji je istovjetna hrvatskoj), a s više od 65 godina u prosjeku iz svijeta rada izlazi se samo u Estoniji, Italiji i Švedskoj.

Porast stope zaposlenosti osoba dobi od 55 do 64 godina vrlo je važan za Hrvatsku, ističe Marijana Bađun s Instituta za javne financije u Aktualnom osvrtu IJF-a u kojemu se bavi reformskim mjerama u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost koje se odnose na mirovinski sustav.

Ukratko, u osvrtu ističe kako je u Planu oporavka fokus stavljen na radnike koji imaju uvjete za starosnu mirovinu i žele nastaviti raditi, no zapravo se ne predlaže ništa kako bi se dobna skupina od 55 do 64 godine zadržala na tržištu rada do 65. godine”.

U NPO-u je usmjerenje na povećanju adekvatnosti mirovina, ali uz jači naglasak na redefiniranje modela obiteljske mirovine te povećanju najniže mirovine i mirovina iz II. stupa.

Iako su u sklopu reformskih mjera u Planu oporavka otvorene važne teme mirovinskog sustava, Bađun drži da je više pozornosti trebalo posvetiti mjerama kojima bi se povećala motiviranost i mogućnost starijih radnika da dulje ostanu na tržištu rada.

No, napominje i da je “produljiti radni vijek izrazito teško, ne samo u Hrvatskoj, jer to zahtijeva puno više napora od izmjene radnog zakonodavstva, pa i tehničkih promjena mirovinskog sustava.