Revizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je u četvrtak rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovanju za 2017. godinu, a po tom je istraživanju Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije.

U istraživanju pod nazivom „Ljudski instinkt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prijevare i korupcije?“ sudjelovalo je 4.100 zaposlenika, a provedeno je u 41 zemlji u regiji Europa, Bliski istok, Indija i Afrika, među kojima se nalazi i Hrvatska.

Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja za ovu regiju, navodi se u priopćenju EY-a.

Unatoč padu, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka svih ispitanika koji iznosi 51 posto te je pozicionirana na petom mjestu od ukupno 41 zemlje u kojima je provedeno istraživanje.

Prvo mjesto zauzima Ukrajina s 88 posto, a slijede Cipar s 82 posto te Grčka, gdje 81 posto ispitanika percipira korupciju i mito široko rasprostranjenima.

Na samom dnu liste nalaze se već nekoliko godina zaredom skandinavske zemlje – Danska sa 6 posto, Norveška s 10 i Finska sa 16 posto ispitanika koji smatraju korupciju i mito široko rasprostranjenima u poslovanju.

Prema istraživanju, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da bi osuđivanje osoba uključenih u mito, korupciju i prijevare spriječilo njihovo daljnje djelovanje.

Uz prosjek svih ispitanika od 77 posto, Hrvatska je po ovom pitanju pri samome dnu ljestvice – niže na listi nalaze se jedino Mađarska, 57 posto, i Ukrajina, 34 posto.

Istraživanje ukazuje da značajno manji broj ispitanika u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosjek svih ispitanika, smatra da su propisane kazne za mito, korupciju i prijevare učinkovite mjere za odvraćanje od ponovnog počinjenja istog kaznenog djela.

Nadziranje podataka zaposlenika

Istraživanje je pokazalo kako 75 posto svih ispitanika smatra da bi njihove organizacije trebale nadgledati elektroničku poštu, osobne pozive i sl. kako bi se smanjio rizik od prijevara, mita i korupcije. No bez obzira na to, njih 89 posto smatra da je to povreda privatnosti.

„U Hrvatskoj rezultati pokazuju sličnu tendenciju koja ukazuje na sraz između poželjnosti nadgledanja podataka, ali i istovremenog narušavanja privatnosti. Kako bi se detektirala prijetnja koju određeni zaposlenici predstavljaju, potrebno je analizirati podatke iz različitih izvora. Fokusom na obrasce ponašanja i neautoriziranog korištenja vanjskih uređaja za pohranu podataka, organizacije mogu identificirati pojedince koji predstavljaju povećani rizik za organizaciju“, poručio je Ivan Brko, voditelj Odjela za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska.

Najviše ispitanika povredom privatnosti smatra nadgledanje elektroničke pošte i telefonskih poziva, 74 posto, a potom nadgledanje profila društvenih mreža i mobilnih aplikacija za dopisivanje, 69 posto.

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj, 56 posto, odgovorilo je da, iako su promišljali o tome, ne bi dali otkaz zbog primijećenog neetičkog ponašanja u organizaciji, što je znatno više od prosjeka svih ispitanika od 37 posto.

Ovaj rezultat stavlja Hrvatsku na visoko drugo mjesto na ukupnoj listi zemalja u kojima je provedeno istraživanje, dok je prva na listi Saudijska Arabija sa 63 posto.

Nepravilnosti se ne prijavljuju najviše zbog straha

Zanimljivo je da je Hrvatska rangirana na prvom mjestu prema zadržavanju informacija koje nisu prijavljene zbog unutarnjeg pritiska. Čak 35 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su se našli u ovakvoj situaciji, što je znatno više u odnosu na prosjek svih ispitanika od 14 posto.

Što se tiče čimbenika koji utječu na sprječavanje prijave prijevara, mita i korupcije unutar organizacije u kojoj rade, najviše ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost, 67 posto, što je više od prosjeka svih ispitanika, 46 posto. U ovoj kategoriji ispred Hrvatske nalaze se jedino Mađarska sa 69 posto i Nigerija sa 68 posto.

Također, samo 6 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su upoznati s postojanjem sustava za prijavu nepravilnosti, što je značajno ispod prosjeka ispitanika svih zemalja od 21 posto.

Kao primarni odabir za prijavu neetičnih radnji ispitanici u Hrvatskoj naveli su državna tijela za sankcioniranje koruptivnih radnji, 77 posto, a potom predstavnike medija, 28 posto.

„Ovi podaci pokazuju da organizacije još ne ulažu dovoljno u razvoj sustava za prijavu nepravilnosti, da zaposlenici nisu upoznati koje sustave koristiti ili osjećaju pritisak unutar organizacije da ne prijavljuju takve informacije, a što ukazuje na nedostatak predanosti od strane višeg menadžmenta. Osim ulaganja u sustave za prijavu nepravilnosti, organizacije bi također trebale ulagati u edukacijske programe za podizanje svjesnosti vezano za njihovo korištenje. Isto tako, viši menadžment treba jasno i nedvosmisleno poticati i davati podršku zaposlenicima za prijavu nepravilnosti u poslovanju“, zaključio je Ivan Brko.