Rijetko u čemu se Hrvatska može pohvaliti da predvodi u Europskoj uniji, no po radu nedjeljom uvjerljivo prednjači. U odnosu na ostale članice EU u kojima nedjeljom u prosjeku ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji tek 63,3 posto radnika.

Odnosno, za razliku od EU u kojoj prosječno nedjeljom radi tek nešto više od četvrtine svih zaposlenika (25,3 posto) u Hrvatskoj je taj udjel 36,7 posto. Prema podacima Eurostata za 2015. godinu 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ih ponekad radi nedjeljom. Pri tome je, kako ističe europarlamentarka Marijana Petir, koja je godinama angažirana na temi rada nedjeljom, Hrvatska u skupini onih koji ponekad rade daleko ispred svih ostalih članica EU, a što ju u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom.

Europarlamentarka Petir aktualizirala je temu rada nedjeljom nakon što su zastupnici odbora za prava žena i jednakost spolova, te za zapošljavanje i socijalna pitanja u EU parlamentu prihvatili izviješće kojim pozivaju na promjene na razini Unije i na nacionalnim razinama članica s ciljem da se postigne bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a što je, ističe, sve veće opterećenje Europljanima. Među ostalim,  Petir je uspjela je u preporuke progurati zahtjev da se radnicima osigura primjereno radno vrijeme i tjedni odmor. Problem je, ističe, što se sve više produljuje radno vrijeme i uključuje rad vikendom, što radnicima onemogućuje usklađenje posla s obiteljskim obvezama, a osim toga je uglavnom posrijedi dodatan rad koji nije primjereno plaćen.

O problemu rada nedjeljom Petir ističe kako je na nedavnom skupu u EU Parlamentu govorila Sandra Parthie s Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja, te je posebno apostrofirala Hrvatsku kao loš primjer. U Hrvatskoj prema Eurostatu posljednjih deset godina primjetan je pad udjela onih koji redovito rade nedjeljom, dok raste broj onih koji rade ponekad, a što se u pravilu odnosi na rad u trgovačkoj djelatnosti. Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikad ne rade nedjeljom, pa se, kaže Petir, generalno može izvući zaključak kako se u Europi uglavnom nedjeljom ne radi. Prednjače u tome Talijani.

U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, dok je uz Hrvatsku nedjelja najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. Zanimljivi su i podaci Kölnskog instituta za Njemačku, prema kojima u prosjeku više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, dok 73 posto ljudi nikada ne radi nakon 22 sata radnim danom, a 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto ih radi rijetko kada.

Tema rada nedjeljom posebno je bila aktualna početkom 2000.-ih, kada je u dva navrata intervenirano i u zakon o trgovini, ali su ograničenja skinuta odlukom Ustavnog suda. S  gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i njezinog posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je neminovan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, palo je potopuno u drugi plan. Hrvatski poslodavci zasad se ne izjašnjavaju o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.