Fortenova, Kaufland, Lidl, Ericsson, Končar, Podravka, INA, Valamar te A1 dio su lepeze klijenata LQ-a, firme za poslovno savjetovanje koja ove godine napunila 20 godina postojanja, a čiji su prihodi lani dosegli dva milijuna eura.

U 2024. ti će prihodi porasti još za 5-10% posto, predviđa Mihaela Slamar koja je početkom godine postala izvršna direktorica LQ-a i time ‘preuzela uzde’ od osnivača iz 2004. Alana Žepeca.

Za Poslovni dnevnik otkrila je kakvo je stanje po preuzimanju nove funkcije zatekla u firmi, a više je kazala i o industrijama s kojima kompanija najviše surađuje, internom funkcioniranju LQ-a, ali i o dugoročnim planovima.

Ključna je autonomija
“Naslijedila sam dobro posloženu firmu, najprije zbog toga što je LQ strukturiran na temelju Alanove knjige ‘BOOM – Put do slobode svakog poduzetnika’ u kojoj je pisao o tome kako posložiti malu i srednju tvrtku tako da ona može funkcionirati bez da je vlasnik fizički prisutan.

Odnosno, kako postići da organizacija postane samoživući organizam. S obzirom na uspjeh LQ-a, BOOM sistem danas uvodimo u druge kompanije. Svoju ulogu vidim kao čuvara sustava i naslijeđa koje nam je ostavio Alan”, istaknula je Slamar.

Žepecova knjiga u nakladi Školske knjige izašla je 2020., a autor je u 192 stranice sažeo 30 godina poduzetničkog iskustva. Zanimljivo, primijene li BOOM (Business Organizational Operational Model) ispravno, malim i srednjim tvrtkama zajamčeni su u prosjeku 30% veći prihodi, kao i skok dobiti ostvarene prije oporezivanja i amortizacije za 56%, istaknuto je na webu izdavača.

“U tom sustavu ključna je autonomija zaposlenika, svatko je odgovoran za svoj dio posla, nema mikromenadžiranja. Dakle, ne tražim da mi kolega šalje na odobrenje svaku stvar koju napravi. Primjerice, ako kolegica radi marketing, na njoj je da napravi cjelokupnu marketinšku strategiju, budžetiranje, osmišljava kampanje, brine se o tempu izlaska određenih objava, dok su stvari koje zajednički dogovaramo, recimo, izrada nove web stranice.

Isto tako, ako netko radi u prodaji, nema statistike u smislu ‘koliko si danas napravio poziva i poslao mailova’. Ipak, imamo ‘semafor’ – tablicu u kojoj pratimo ključne pokazatelje uspješnosti poslovanja koje prolazimo na tjednom sastanku.

Primijetili smo da kada ljudi imaju svoj redak u tablici za koju su odgovorni, automatski će pobrinuti da prije sastanka u njemu imaju dobru brojku. Konkretno, za nas je to popunjenost naših programa, broj klijenata, edukacija”, rekla je Slamar pa dodala da LQ trenutačno ima 45 aktivnih projekata, na mjesečnoj razini u prosjeku njih 40.

“Najviše radimo s retailom, IT, hotelijerskom i prehrambenom industrijom. To su nam top 4 industrije, a najviše ulaže retail. Prihodi su s 2021. na 2022. rasli više od 20%, a s 2022. na 2023. oko 35%. Ove smo godine na strateškoj radionici zaključili da smo došli do vrhunca što se tiče rasta prihoda i da će sada biti teško uloviti još nekih 50%.

Sada želimo postići stabilnost, jer nam je unazad dvije godine došlo puno novih trenera, pri čemu smo starije morali dodatno educirati. Također, u 2024. radili smo i na osvježenju identiteta brenda, a kreirali smo i mnoštvo novih programa i usluga koje želimo ponuditi klijentima. Očekujemo rast prihoda i u 2024. za 5-10 posto”, kaže Slamar te ističe da je makon optimizacije i restrukturiranja internih procesa, na redu jačanje regionalne tržišne pozicije LQ-a.

“Želimo širiti naš portfelj klijenata u Sloveniji koju smo ove godine lagano zagrebali. Želimo osnažiti i Srbiju, tržište na kojem smo već duže prisutni. Cilj je regionalno ojačati prodaju BOOM-a, koji je dosad bio dominantno prisutan na hrvatskom tržištu uz nekoliko klijenata u BiH. Smatram da LQ ima internacionalni potencijal. Dugoročno će se sigurno razvijati u smjeru međunarodne škole za poslovno savjetovanje”, otkrila je nova izvršna direktorica.

Tim od 30 stručnjaka, od kojih je 10 na plaći LQ-a i pogone administraciju, financije, marketing i prodaju kompanije te obavljaju procjenu zaposlenika, klijentima nudi pet glavnih usluga: trening, obuku (coaching), procjenu (assessment), primjenu BOOM-a te učenje i obuku zaposlenika putem platforme Axonify koja pri radu koristi umjetnu inteligenciju.

“Ove smo godine zaposlili dvoje novih kolega. Brojimo 20 trenera koji mahom dolaze iz svijeta biznisa. To naši vanjski suradnici koji imaju svoje firme ili obrte i s nama imaju dogovor da klijente koje rade u okviru LQ-a ne rade samostalno i obratno. Isto tako, sudjeluju u definiranju naše strategije početkom svake godine, s nama definiraju projekte i prisutni su na team-buildinzima i svim popratnim događanjima kao da su naši zaposlenici.

Što se tiče stručnjaka, u timu imamo kolegu koji je bio predsjednik Uprave Dalekovoda, nekadašnjeg regionalnog voditelja prodaje Lidla, bivšeg direktora Brukete&Žinića, trenericu koja je radila na RTL-u, dvije kolegice iz bankarskog sektora…

Treneri koji su najduže u LQ-u, Sanja Zdunić i Ljupko Kontešić, mentori su novim trenerima, s njima prolaze LQ-ovu radnu metodologiju kao i našu coaching certifikaciju”, pojasnila je Slamar pa istaknula da kompanije na edukacije sve više šalju zaposlenike i rukovoditelje na nižim i srednjim upravljačkim razinama, a ne samo top menadžment.

Kickoff s Fortenovom
“Prošle smo godine baš radili s voditeljima proizvodnje i administracije. Voditelji proizvodnje rekli su nam da im je to bio prvi put u životu da su bili na nekoj edukaciji. Zanimljivo je vidjeti da su firme prepoznale da i tim zaposlenicima treba neko osvježenje, da se maknu od uobičajene radne sredine i dopustiti im da rade na sebi. Neki od njih bili su pred mirovinom, no nakon edukacije rekli su nam da tek sad uviđaju koliko su prestali razmišljati o nekim stvarima”, rekla je Slamar.

Učinkovitost treninga mjeri se i brojem osoba koje su napredovale unutar svoje organizacije. No, što ako LQ-ova usluga ne urodi plodom?

“U početku smo nudili povrat novaca za one koji nisu zadovoljni treningom. Mi s ljudima ne radimo po principu ‘postavili smo neki ključni pokazatelj i sada ga oni moraju ispuniti’. Fokusirani smo na razvitak njihovih mekih vještina, zbog čega je ponekad teško izmijeriti koliko je neka osoba napredovala kroz edukaciju. No, imali smo kickoff s Fortenova grupom s kojom radimo četvrtu generaciju polaznika. Po završetku, s polaznicima radimo evaluaciju treninga i prosječna ocjena je 9,5 od 10”, rekla je Slamar pa napomenula da je unatoč svemu u najveći izazov u firmama međugeneracijska suradnja.

“Jaz između generacije Z i baby boomera, možda ne toliko milenijalaca. Primjećujemo da se pripradnici generacije Z jako teško nose sa stresom i za njih i voditelje vrlo je izazovno promiriti razlike. Ljudi nam često dolaze s očekivanjem – dobit ču čarobni štapić za uspješno vođenje gen Z-jevaca, no mi im pokušavamo osvijestiti razlike koje su oblikovale njih u odnosu na mlađe kolege”, zaključila je Slamar.