Gotovo pet sati trajali su jučerašnji razgovori između vodstva Poljoprivredne komore i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine da bi se u finišu iznjedrio tek dogovor o 'time-outu' koji će trajati do ponedjeljka kako bi ministar mogao obaviti konzultacije unutar Vlade koja je na godišnjem odmoru.

Jakovina je, otkriva nam jedan sudionik skupa, i tijekom razgovora zatražio stanku. Vjerojatno je pokušao dobiti instrukcije od premijera Zorana Milanovića i/ili čuvara državne blagajne ministra Slavka Linića smije li i koliko popustiti zahtjevima čelništva Komore.  

Lista problema   
Neisplata 35 posto poticaja za proizvodnu 2012. godinu, legalizacija farmi te niska otkupna cijena mlijeka i pšenice neki su od problema s podulje liste. Razgovor s resornim ministrom, ali i premijerom Milanovićem i ministrom Linićem poljoprivrednici traže mjesecima. Kako ova trojka nije iskazala pripravnost za izravan susret s farmerima oni su nedavno najavili veliki prosvjed u rujnu. Taj su termin izabrali, isticali su, da im se ne etiketira politikanstvo i rušenje turističke sezone. Međutim, ovaj se tjedan (ne)očekivano dogodio zaokret, dio udruga u srijedu je krenuo s traktorima u prosvjed što je možda potaknulo ministra Jakovinu da se predomisli te unatoč što je na godišnjem ipak nađe vremena za razdgovor s čelnicima Komore. Nezadovoljstvo među poljoprivrednicima vrije gotovo od starta Jakovinina mandata. Ministrova nedavna izjava da je ove godine potpore isplatio znatno prije zakonskog roka te da je isplaćenih 2,4 milijarde kuna iznos veći od prošlogodišnjih potpora izazvala je uzbunu i revolt među poljoprivrednicima. Ulje na vatru dolila je otkupna cijena pšenice od svega 1,05 kuna za kilogram, čak 27 posto manja nego za žetvu iz 2012. 

Europska praksa
Usto, poljoprivrednici u rukama drže još dva čvrsta argumenta kojima nišane na Jakovinu. Prvi je da se potpore koje su im, prema objavljenoj listi Agencije za plaćanja, isplaćene za kalendarsku 2012. zapravo jednim dijelom odnose na njihova prava još za proizvodnu 2011. te dijelom za prošlu godinu. Drugi argument im je standard Europske unije gdje svaki ministar poljoprivrede već u kolovozu svoje farmere konkretno izvijesti o razini njihovih prava na potpore koje će dobiti za sljedeću kalendarsku godinu kako bi pravodobno mogli planirati proizvodnju na svom gospodarstvu. Hrvatski poljoprivrednici ne samo što još uvijek ne znaju hoće li i koliko potpora dobiti u 2014. za proizvodnju u 2013. godini nego im je i dalje velika enigma što su dobili za prošlu godinu te hoće li i kada na njihov račun sjesti iznosi za koje su zakinuti.  

Ustupak farmera
Vodstvo Komore jučer je ministru Jakovini dalo na znanje da su, zbog teške gospodarske situacije i stanja u državnoj blagajni, pripravni na određeni ustupak. Mjerljiv je sa rezanjem neisplaćenog dijela potpora za 15 posto, dok za preostalih 20 posto traže točan dan ispalte. Prema procjeni vodstva Komore s tom novopredloženom matematikom iz državnog proračuna očekuju još oko 500 milijuna kuna. Inzistiraju da Jakovina u ponedjeljak, kada se razgovori nastavljaju, svakako dovede i veletrgovce žitaricama ne bi li se u tom tripartitnom okruženju, nadaju se poljoprivrednici, iznjedrio novi model s povoljnijom otkupnom cijenom pšenice. I dok je za očekivati, s obzirom na nešto izmijenjenu retoriku ministra koji je, iznosi nam jedan sudionik skupa, tijekom razgovora u četvrtak neizravno ipak priznao zakidanje na potporama, da se u proračunu možda nađe štogod novca, no ne baš 500 milijuna kuna koje očekuju poljoprivrdenici, nije vjerojatno da će Jakovina 'slomiti' trgovce pšenicom, odnosno mlinare i pekare. U situaciji kada u zemljama u okruženju svi proizvođači imaju visoke prinose, rekorne viškove i nisku cijenu, a granice su ulaskom u EU nestale moguće je kupovati kod onoga tko ponudi najpovoljniju cijenu. 

Pad cijene

Tržište na čekanju

I dok ratari tvrde da ponuđenih 1,05 kuna za kilogram pšenice ne pokriva troškove proizvodnje direktorica Žitozajednice Nada Barišić ističe kako ta branša nema uvjeta za ponuditi veću otkupnu cijenu. Nelikvidnost guši poslovanje branše, a dobra žetva srušila je cijenu u cijelom okruženju. U Srbiji je cijena pšenice ispod kune što je pojeftinilo i brašno, iznosi Barišić. U Hrvatskoj traje time-out i tržište, kaže, uopće ne funkcionira. Mlinari i pekari imaju zaliha i ne kupuju, ratari se ipak nadaju rastu cijene, no zbog manjka silosa i problema skladištenja neki će morat prodavati.