Istraživanje stavova birača o ekonomskim temama i politikama pokazalo je kako među biračima, za razliku od percepcije koja trenutno vlada u javnosti, postoji visoki stupanj potpore reformama u smislu rezova u proračunu, rečeno je u utorak na predstavljanju istraživanja udruge poreznih obveznika "Lipa".

Istraživanje je pokazalo da velika većina građana, njih 80 posto podržava reforme u smislu usklađivanja prihoda i rashoda proračuna radi smanjivanja deficita, da se samo njih 23 posto protivi smanjenju broja općina i gradova, a 29 posto smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, kao mjeri smanjenja proračunskih rashoda.

Također, vidi se da su razlike u stavovima simpatizera pojedinih stranaka minimalne.

Istraživanje je provedeno u listopadu prošle godine, provela ga je agencija Ipsos puls terenskom anketom u kojoj je nešto manje od dvije tisuće ispitanika odgovaralo na 63 pitanja. Rezultati su prikazani prema glasačima i simpatizerima pojedinih stranaka, a HDZ, SDP i OraH prikazani su zasebno.

Šonje: građani se ne protive reformama

Ekonomist Velimir Šonje, jedan od priređivača istraživanja, naglašava kako je ono pokazalo da se birači u osnovi ne protive reformama i nisu protiv principa tržišnog gospodarstva. "Visoko je osvještena potreba da se usklađuju prihodi i rashodi i da se smanjuje deficit", ističe.

Na pitanje kako da se deficit smanji manje od 20 posto anketiranih naglasak stavlja na prihodnu stranu (poreze, doprinose…), a najveći dio zahtijeva da to bude balansirano, odnosno "malo na prihodnoj, malo na rashodnoj strani ili čak pretežno na rashodnoj strani".

Izrazito se, naime, protive povećanju svih oblika poreza i doprinosa – čak 84 posto ispitanika protivi se povećanju poreza na dodanu vrijednost, 50 posto je protiv povećanja poreza na dobit, a 53 posto protiv povećanja poreza na imovinu.

"To je naputak kreatorima politika na koji način treba usklađivati proračun u Hrvatskoj", ističe Šonje te dodaje da su građani za "stavljanje naglaska na rashodnu stranu", ali postoje razlike u tome "što treba dirati".

Tako se manje od trećine protivi reformi lokalne samouprave odnosno smanjenju broja općina i gradova te broja zaposlenih u upravi kao i smanjenju materijalnih troškova u državi na svim razinama.

Te reforme podržavaju, ali se protive reformi u zdravstvenom sustavu i obrazovanju. Ljudi zapravo žele da ostane sadašnji standard, ustvrdio je Šonje.

Napominje i da se pogled na ta pitanja ne razlikuje previše između birača dviju najjačih stranaka (SDP i HDZ).

Tako je povećanje doprinosa za zdravstvo uglavnom ili potpuno prihvatljivo za 30 posto anketiranih koji su HDZ-ovi simpatizeri/glasači, a kod SDP-ovih taj postotak iznosi 37,5 posto. Za prodaju državne imovine i nekretnina koje nisu optimalno iskorišteni je 55 posto HDZ-ovih simaptizera, a 63 posto SDP-ovih.

Među glasačima i simpatizerima OraH-a nalaze se pretežno oni koji se uvijek najviše protive povećanju poreza i doprinosa, a među njima je i najveći postotak onih kojima je prihvatljivo uvođenje poreza na imovinu (48 posto).

Šonje ističe i da su anketirani "najdalje od principa tržišne ekonomije" u odgovorima na pitanja vezana uz tržište rada, pa tako ne vjeruju u njegovu fleksibilizaciju.

Istraživanje je, naime, pokazalo da se 38 posto ispitanika protivi (28 posto podupire) tome da se što prije provede privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu, a 19 posto se protivi (51 posto podupire) tome da država pod svaku cijenu otkupi dionice Ine.

Da država treba omogućiti nacionalizaciju velikih poduzeća radi povećanja jednakosti smatra 30 posto anketiranih (23 posto se protivi), a samo 12 posto se protivi (59 posto podupire) tome da institucije države povećaju nadzor nad financijskim sektorom.

Huić: "Lipa" zastupa interese poreznih obveznika

I Davor Huić, jedan od osnivače udruge "Lipa", kaže kako je istraživanje pokazalo da su građani, suprotno onome što bi se očekivalo kad se sluša političare, skloniji reformama i orijentirani na protržišne politike.

"Velik broj građana želi politike koje obično zovemo politike štednje, balansiranog budžeta, većeg utjecaja i uloge natjecanja u ekonomiji, a manjeg utjecaja države", kazao je.

"Lipa" je interesna, nestranačka, neprofitna udruga financirana iz privatnih sredstava, a cilj joj je zastupati interese poreznih obveznika.

"Cilj nam je smanjivanje poreznih opterećenja, efikasnija država i transparentnije trošenje proračunskih novaca jer to nisu novci države, već poreznih obveznika koji trebaju imati veću kontrolu nad trošenjem tog novca", naglasio je Huić.

Dodaje i da su spremni za suradnju sa strankama kako bi one, temeljem istraživanja, mogle "vidjeti gdje su im šanse za pozicioniranje".

"Istraživanjem želimo utjecati na stranke da u fokus svojih programa stave stvarne, ekonomske teme, jer je potvrdilo kako su te teme u žarištu zanimanja birača", istaknuo je.

Među inima, predstavljanju su nazočili saborski zastupnici Domagoj Ivan Milošević (HDZ), Goran Beus Richembergh (HNS), Petar Baranović (Reformisti), Martina Dalić (nezavisna), zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek kao i investitori i poduzetnici Nenad Bakić, Saša Cvetojević i Lucijan Carić, itd.