Nevjerojatan je razmak između kamata koje su rasle na tržištima gdje nema eura i kod Hrvatske koja uvodi euro i u kojoj  nema pomaka. Usto, percepcijski se nešto mijenja na bolje i glede statusa Hrvatske kao destinacije za investicije. Interes raste i kod stranih investitora, pa je očito za to bitan faktor puno bolje planiranje zbog stanja najnižih kamata u Europi, koja i inače u tome pogledu prednjači u svijetu. Dodatno, u Češkoj su kamate 5 posto na stambene kredite, u Njemačkoj 3,5%, a u Hrvatskoj 2,5%. Istaknuo je to predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck na panelu pod naslovom “Za euro spremni” u sklopu Konferencije „Zagreb – bankarsko i financijsko središte“ koja se danas održava u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Sudionici su raspravili o utjecaju ulaska Hrvatske u eurozonu na financijski i bankarski sektor, i to kroz prizmu troškova i benefita, zakonskih procedura i promjena regulative.

“Za euro smo spremni a uvođenje eura je izuzetno dobro zbog tajminga, odnosno san se događa. Veliki je to izazov za banke koje će u tome uspjeti. Koristite digitalne usluge”, napomenuo je  Schoefboeck dodajući da će euro pomoći u planiranju dugoročnog razvoja Hrvatske, ali “država treba nastaviti s reformama”.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović očekuje da bi tehnički aspekt zamjene eura trebao proći dobro. No, i sam je postavio pitanje kako će se Hrvatska snaći u euru.

 “Euro stvara i otvara šanse, a koliko ćemo dati golova, ovisi o nama”, rekao je Adrović.

Dodaje da prema istraživanjima HUB-a, a kasnije potvrđenim i analitikom od strane HNB-a,  ukupan trošak bankarskog sustava u uvođenju eura iznosi više od 100 milijuna eura. Prema Adroviću to je direktni trošak koje banke imaju tako da će u 2023. bankarski sektor nominalno biti najveći gubitnik od uvođenja eura, jer banke gube oko 2,2 mild kuna prihoda zbog izostanka mjenjačkih poslova. Međutim, strukturno i politički gledano, najveći je dobitnik jer se otvaraju nove perspektive, a bankarski sektor ima potencijal održati brži i strukturno bolji rast RH.

“Vidimo korist za hrvatsko gospodarstvo koje može rasti na relativno nižim kamatnim stopama, a isto tako i za građene, pod uvjetom da nam se desi jedan ciklus razvoja kojeg svi zazivamo”, kaže Adrović.

“Na duži rok gledano financijski sektor koji je stabilan i ima veliku likvidnost moći će pratiti investicijske projekte čime će bankarski sektor nadoknaditi svoj početni minus”, navodi  Schoefboeck ističući da ne treba čekati na poteze države, već poziva tvrtke da koriste prilike koje otvara euro.

Druge zemlje, kazao je, imale su sporiji prijelaz – npr. za keš 6 mjeseci, a mi imamo 2 tjedna, pa će se po njemu velika većina transformacije dogoditi u par dana u siječnju. U drugoj polovici siječnja svi bankomati bit će prilagođeni na euro, kazao je Adrović, no važan je savjet Erste banke tvrtkama jer su banke počele naručivati gotovinu u eurima.

“Nemojte čekati do zadnjeg dana, jer će tada biti ogromna gužva. Vrlo su kratki rokovi, a kad tvrtka dobije novac koji je naručen za svoje potrebe, preporuka je da tvrtke brzo dođu po novac tako da se stvara gužva u prosincu”, kazao je Schoefboeck .

U dijelu kreditiranja malih i srednjih poduzetnika prema  članici Uprave HAMAG-BICRO Marijani Oreb, pripremaju se velike novosti, i to kao obogaćivanje ponude za koju je karakteristično da ova institucija daje fiksnu kamatnu stopu u trenutku kad se najavljuje povećanje, zbog čega ima iznimnu potražnju za kreditima. Za ilustraciju navela je da za kredite od 25 do 100.000 eura  kamata iznosi 0,8%, no i da planiraju za budućnost kreditiranja otvaranje novih niša.  S jedne strane kroz socijalni fond koji dosad nisu imali, a u novoj perspektivi i kroz novi vid proizvoda. Naime, Oreb je  iznijela očekivanje da će uz subvencije kamatne stope,  u ponudi imati i kombinaciju grantova i kredita. Kroz  poticanje poduzetnika na uredno vraćanje kredita, uz ispunjavanje određenih kriterija poput povećanja broja zaposlenih ili izvoznih plasmana, nakon određenog razdoblja urednog vraćanja kredita, to znači da se otvara  prostor za grant u dijelu ostatka kredita, navela je Oreb.

Darko Gulija, CTO, Elektronički računi smatra da euro daje perspektivu i povećava tržište za elektroničke račune. I Gulija očekuje dolazak strane konkurencije.

“Od banaka očekujemo da nas gledaju  kao partnere u zajedničkoj inovativnosti na otvorenim platformama veznim uz e-plaćanje na jedinstvenom tržištu”, kazao je.

Za razliku od bankarskog sektora, kod implementacije eura imamo neusporedivo manje problema, istaknuo je predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Hrvoje Krstulović.

“IT troškovi su manje kompleksni, a u suradnji s Hanfom dio njih je sveden na malu razinu. Na strani prikupljanja imovine očekujemo glede naših plasmana veću likvidnost izazvanu dolaskom stranih ulagatelja i kroz IPO aktivnosti veće kapitaliziranih domaćih tvrtki”, naglasio je Krstulović.