Sa Stjepanom Kožićem, županom Zagrebačke županije, razgovarali smo o viziji razvoja županije, rekordnoj stopi zaposlenosti, kapitalnim investicijama i kontinuiranom ulaganju u prosvjetu.

Županija je ove godine dodijelila rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih potpora. Da li su te potpore dale neke opipljive rezultate?

Apsolutno. Rezultati se ogledaju u obnovljenim cestama i komunalnoj infrastrukturi, poduzetničkim zonama, novim strojevima, opremi, gospodarskim vozilima kod naših poduzetnika, nizu ostvarenih projekata naših udruga – od sportskih do vatrogasnih, a ako gledamo na razini županije onda je najopipljiviji rezultat činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći rast zaposlenosti u Republici Hrvatskoj sa stopom od 6,8%. Izdašne bespovratne potpore županije već niz godina potiču gospodarske aktivnosti koje stvaraju nova radna mjesta, a u prilog tome svjedoči podatak da je u Zagrebačkoj županiji stopa zaposlenosti u posljednjih 5 godina porasla za 23,5%, po čemu smo također prvoplasirana županija.

Županija kontinuirano podržava i poduzetnike što se očitava i u činjenici da su oni drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i neto dobiti. U čemu je tajna njihovog uspjeha?

Kad smo prije 17 godina započeli razvijati naše poduzetničke zone imali smo jasnu viziju – Zagrebačku županiju iz predgrađa Zagreba pretvoriti u mjesto poželjno za ulaganja. Izvrstan geostrateški položaj, opremljene poduzetničke zone i učinkovita javna uprava ono su što investitori traže, a mi nudimo. Danas u našim poduzetničkim zonama posluje više od 500 tvrtki koje zapošljavaju preko 6000 ljudi, a dolazak investitora postao je gotovo svakodnevica. Mogao bi nabrajati dugo, ali samo ću istaknuti neke od ovogodišnjih investicija – Mihoković metal solutions, Designer Outlet Centar, Iverpan, hotel Princess… Kod privlačenja investitora važna je brzina, uslužnost, stalna komunikacija i dostupnost administracije prvenstveno kod izdavanja dozvola. Kod nas dobiti građevinsku dozvolu u roku od 24 sata više nije iznimka nego pravilo.

Sljedeće godine trebali bi biti završeni radovi na 50 milijuna kuna vrijednoj dogradnji Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu. Što će Naftalan, a time i Zagrebačka županija, dobiti ovom investicijom?

S obzirom na to da nalazište naftalana postoji, uz Ivanić-Grad još samo u Azerbajdžanu, ovom investicijskom “injekcijom” Naftalan i Zagrebačku županiju želimo pozicionirati na lječilišnoj karti svijeta. S obzirom na to da zdravstveni turizam u svijetu bilježi stopu rasta od 20 posto na godišnjoj razini, Naftalan će, s nizom dodatnih sadržaja – unutarnjim i vanjskim bazenima, fitness centrom, dvoranom za gimnastiku, restoranom – svakako biti dijelom tog rasta. Dolaskom novih gostiju u Naftalan očekujemo i razvoj dodatnih turističkih sadržaja prvenstveno u Ivanić-Gradu, a onda i cijeloj županiji.

U tijeku je i jedan od najiščekivanijih projekata u županiji – Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok, vrijedan preko 883 milijuna kuna, čiji se završetak očekuje do kraja 2023. godine. Zbog čega je on toliko važan i što on konkretno donosi stanovnicima županije?

Projekt je važan zato što će njegovom realizacijom 105.000 stanovnika na istočnom dijelu županije dobiti mogućnost priključka na novu javnu vodoopskrbnu mrežu. Projektom su obuhvaćena 4 grada i 10 općina, od kojih neke nažalost nemaju ni metra javnog vodoopskrbnog sustava. Realizacijom projekta priključenost stanovništva na javnu mrežu će se povećati s postojećih 62,95% na 90,75%, dok se očekuje i smanjenje gubitaka vode u postojećim sustavima za 36%. Efekti će biti vidljivi i u povećanju gospodarske aktivnosti jer je u okviru projekta planirana izgradnja jednog vodocrpilišta, 15 novih crpnih stanica, 5 vodotornjeva, 316.222 metara cjevovoda, 8934 kućna priključka te rekonstrukcija jedne crpne stanice i 108.152 metara cjevovoda. Svjestan sam da naši žitelji na realizaciju ovog projekta čekaju dugo, ali isto tako svi mi moramo biti svjesni da je riječ o jednom zaista velikom projektu, najvećem do sada što dokazuje niz malo prije iznesenih brojeva i ukupna vrijednost investicije od 883 milijuna kuna, od kojih su 484 milijuna kuna bespovratna europska sredstva.

Dok se godinama intenzivno ulagalo u izgradnju autocesta i obnovu državnih cesta, mreža županijskih i lokalnih cesta, koje čine čak 68 posto svih javnih cesta u Hrvatskoj, bile su nekako zapostavljene. U kakvom su stanju danas županijske i lokalne ceste i jesu li trenutno raspoloživa sredstva dovoljna za njihovo održavanje i obnovu?

Da, država nas smještava na treće mjesto prema razvijenosti, a stanje cesta je toliko loše da svakodnevno usporava i ugrožava sigurno prometovanje. Dodatno frustrira što taj gorući problem ne možemo riješiti sami, kao i bilo koja druga županija u RH, nego ovisimo o resornom ministarstvu i Vladi. Jedino što smo mogli učiniti smo i učinili 2016. godine. Naša je Županijska uprava za ceste tada dignula kredit u iznosu od 50 milijuna kuna za sanaciju najugroženijih dionica. No taj je potez bio samo „kap u moru“ potreba na terenu. Problem je u tome da se temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenila od 2002. godine. Istovremeno su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste porasle za više od 50 posto. Otkad sam ja na čelu Županije nema resornog ministra kod kojeg nisam apelirao za rješenje ovog problema, ali kao što vidimo, stanje i dalje ostaje nepromijenjeno.

Zagrebačka županija, izuzme li se grad Zagreb, izdvaja najviše novca za školske udžbenike od svih županija u Hrvatskoj. Osim toga, završene su ili su u tijeku, obnove mnogih osnovnih škola. Koliko županija izdvaja za prosvjetu i hoće li ono biti u fokusu i sljedeće godine?

Naravno, stvoriti „društvo znanja“ za nas nije floskula, nego modus operandi. To potvrđuje više od 50 izgrađenih i dograđenih objekata u školstvu u posljednjih 15 godina, zatim stipendije koje dajemo za naše učenike i studente, osiguravamo pomoćnike u nastavi, nove udžbenike za osnovnoškolce i još mnogo toga. Taj kontinuitet ulaganja oko 40 posto ukupnog proračuna nastavljamo i u 2019. godini, a od većih kapitalnih projekata spomenut ću da ćemo krenuti s energetskom obnovom 5 škola na području županije ukupne vrijednosti 63,4 milijuna kuna. Sva dokumentacija pripremljena je stručno i kvalitetno te stoga očekujemo europska sredstva za njihovu obnovu i to oko 32 milijuna kuna, dok će ostatak osigurati Županija. Također, novost u proračunu je nabava pametnih interaktivnih ploča za naše osnovne škole.

Zagrebačka županija i Bratislavska regija potpisat će Ugovor o suradnji kako bi u programskom razdoblju 2020.-2027. zajednički mogli ‘crpiti’ novac iz europskih fondova. Kako je došlo do te suradnje i koje će još koristi od nje imati županija?

Zagrebačka županija je do sada s 15 milijuna kuna sufinancirala 400 projektnih prijava vezanih uz EU projekte. To nas pozicionira u top 5 županija u Hrvatskoj po broju ukupno ugovorenih europskih projekata, a sveukupno je naš javni i privatni sektor povukao 1,8 milijardi kuna. Naravno da želimo biti još uspješniji. U tom smislu odlučili smo još intenzivnije surađivati s našim prijateljima Slovacima, naročito na projektu integriranog prijevoza putnika na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Bratislavska regija je gotovo isti takav projekt uspješno realizirala EU sredstvima stoga će nam njihovi savjeti biti itekako vrijedni i korisni. Osim u prometu, Ugovorom o suradnji ćemo precizirati i druga moguća područja suradnje – u turizmu, zdravstvu, školstvu, a namjeravamo definirati i konkretne zajedničke EU projekte.

Nedavno ste organizirali konferenciju 'Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija'. Namjeravate li nastaviti tu inicijativu i što želite njome postići?

Ponosan sam da smo među prvima u Hrvatskoj javno progovorili o ovoj temi koja se sve više dobiva na važnosti u EU. No znamo svi da je jedno organizirati konferenciju, a drugo primijeniti ta načela u praksi. Tako da je logičan sljedeći korak provedba ovog pilot-projekta u barem jednoj ruralnoj općini u našoj Županiji. To je nešto što je tek u povojima, ali svakako u planu za 2019. godinu, stoga će o tome biti više govora tek u narednom razdoblju.

Nedavno je donesen i proračun županije za 2019. godinu. Koje su najvažnije novosti i na što je stavljen najveći naglasak?

Zadovoljan sam jer je, u odnosu na 2018. godinu, konsolidirani proračun za 2019. veći za 18,46% te iznosi 812 milijuna kuna, dok izvorni proračun iznosi 411 milijuna kuna. Tradicionalno je najveći naglasak stavljen na prosvjetu, a slijede zdravstvo i socijalna skrb, ali i sufinanciranje vlastitog učešća u EU projektima. Tu su i bespovratne potpore za poduzetnike i poljoprivrednike, subvencioniranje kamata na kredite, besplatni udžbenici i naknade za novorođenu djecu, intenzivna energetska obnova domova zdravlja i škola, ali i subvencije ugradnje energetski učinkovitih bojlera u kućanstvima kao i razvoj hot spot točki u gradovima i općinama. Cilj je sustavno dizati standard i kvalitetu življenja u našoj županiji.