Županijski razvoj i važni projekti u 2022. godini?

Prošla je godina bila izazovna godina, ali ustrajali smo u izvršenju svih obveza i završetku svih započetih projekata.

Iza nas je godina puna izazova u kojoj smo sanirali posljedice pandemije, ali onda je rat u Ukrajini donio nove nedaće, političke i ekonomske tektonske poremećaje na europskom tlu koji nisu mimoišli ni Hrvatsku. Energetska kriza i rastuća inflacija, usporavanje gospodarskog rasta, neizvjesnost i nesigurnost, a nadasve zabrinutost i suosjećanje s ukrajinskim narodom dominirale su u javnom i političkom prostoru.

Od 1. siječnja Hrvatska zaokružuje svoj europski put te ulaskom u Schengen i uvođenjem eura, postaje punopravnom članicom europske obitelji što svima daje novi vjetar u leđa i donosi novu perspektivu sadašnjim, a pogotovo budućim generacijama.

Ostvarenje ta dva velika vanjskopolitička cilja, najvažniji su događaji po kojima ćemo pamtiti 2022. godinu, uz naravno Pelješki most i brončanu medalju naših vatrenih.

U 2022. Primorsko-goranska županija usvojila je prvi županijski proračun u eurima, težak 224,2 milijuna te upravo zbog tih okolnosti moramo biti oprezni u prognozama i realni u planiranju aktivnosti. Našim Proračunom definirani su prioriteti iz resora koji su u izravnoj nadležnosti Županije, školstva, zdravstva i socijalne skrbi. Kao i uvijek posebno smo vodili računa o ulaganjima u Gorski kotar, kroz županijske institucije, prateći i pomažući projekte goranskih gradova i općina, a naravno i kroz županijske projekte. Jednako tako vodimo računa o našem Krku, Cresu, Lošinju i Rabu.

Ponosni smo na sve realizirane projekte, primjerice naš Platak koji je postao cjelogodišnja rekreacijsko-turistička i sportska destinacija, potom projekt Putovima Frankopana koji je već do sada dobio nekoliko nagrada kao najbolji projekt, zatim naši objekti u školstvu zaključno sa školskom sportskom dvoranom Medicinske škole u Rijeci koju ćemo uskoro otvoriti. Cilj nam je realizirati sve započete projekte, ali i započeti nekoliko novih kapitalnih kao što su primjerice izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici, nove osnovne škole na području najveće hrvatske općine Viškovo, novog županijskog doma za starije.

Koliko će, posebice energetska kriza i inflacija, utjecati na daljnji razvoj županije?

U vremenu najveće stope inflacije u Hrvatskoj i nimalo optimističkih prognoza ekonomskih analitičara za 2023., koje govore o daljnjem rastu inflacije i sve nižoj stopi gospodarskog rasta, jasno je da je pred nama godina izazova ili kako je to netko slikovito rekao “ulazimo u zonu nemirnog leta”. U takvim okolnostima i mi u županijama, jer nismo izolirani otoci, za 2023. moramo biti oprezni u prognozama i realni u planiranju aktivnosti, a u okviru nesigurnih priliva naših izvornih prihoda.

Već u ovoj godini morali smo posegnuti u naš izvorni proračun da bi pomogli ustanovama zdravstva, školstva, socijale za pokriće rasta troškova, u prvom redu energenata, ali i hrane kao i materijalnih rashoda, jer Vlada nije povećala decentralizirana sredstva usprkos već sada osjetnom debalansu između tih sredstava i rasta njihovih troškova. Kako nam je jasno rečeno da se ni ove godine ne planira korigirati predviđeni iznos “deca”, a ako se ostvare pesimistične prognoze, morat ćemo i dalje njihove rashode pokrivati iz izvornog proračuna što će se neminovno odraziti i na naše projektne i programske aktivnosti.

Naša su očekivanja ili bolje rečeno želje u prvom redu usmjerene stabiliziranju ekonomskih kretanja, obuzdavanju inflacije i svih elemenata koji je generiraju. U planiranju našeg proračuna za 2023., po prvi put u eurima, definirali smo prioritete koji su iz područja naše odgovornosti, školstva, zdravstva i socijalne skrbi. Cilj je realizirati sve započete projekte, ali i započeti nekoliko novih kapitalnih kao što su primjerice izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici, nove osnovne škole na području najveće hrvatske općine Viškovo, novog županijskog doma za starije u riječkom prstenu, ali i uređenje i proširenje novih kapaciteta na Cresu i u Gorskom kotaru.

Inače, u proračunu za 2023. godinu 58,92 milijuna eura se odnosi na rashode i izdatke Županije, a 165,26 milijuna eura na rashode i izdatke koje financiraju proračunski korisnici vlastitim sredstvima. Bez obzira na izazove koji su pred nama bit ćemo fokusirani na realizaciju svih planiranih aktivnosti pa i pod cijenu da po prvi puta uđemo i u ozbiljna kreditna zaduženja.