Svaka kriza sa sobom donosi nove prilike. Završili smo pandemijom i potresima obilježenu 2020. i ulazimo u razdoblje kada se Hrvatskoj otvaraju velike mogućnosti da dobro planiranim projektima, strukturalnim promjenama i aktiviranjem realnog sektora pretvorimo našu zemlju u destinaciju u kojoj je poželjno poslovati i investirati. Hrvatska ima jedinstvenu priliku u sljedećih 5 godina višestruko ubrzati gospodarski rast, doseći tržišta tzv. Nove Europe i približiti se razvijenim gospodarstvima starijih članica Europske unije.

Razvoj gospodarstva ključan je preduvjet povećanja održive zaposlenosti u privatnom sektoru te boljeg standarda svih naših građana. Time se osigurava stabilnost državnih financija koje direktno utječu na kvalitetu socijalne i zdravstvene skrbi, mirovinskog sustava, uspostavljanje međunarodno konkuretnog obrazovanja usklađenog s tržištem rada te učinkovitog pravosudnog sustava kao osnove pravne sigurnosti.

U proteklih 30tak godina vidljiva je osjetljivost našeg gospodarstva koje je raslo izrazito sporo, propuštajući prilike i zaostajući u odnosu na usporedive zemlje, uz kontinuirano odgađanje strukturnih reformi pa je tek 2003., uspjelo doseći BDP iz 90tih godina prošlog stoljeća.

Nakon rasta koji je zabilježen do 2009., temeljen primarno na domaćoj potražnji umjesto na rastu izvoza, nastupila je recesija iz koje smo uspjeli izaći tek 2015. Novo razdoblje rasta do 2019. prekinuto je ponovo pandemijskom krizom. Velike probleme u istom razdoblju stvarala je visoka nezaposlenost pogotovo među mladima od kojih je polovica bila bez adekvatnog posla što je brojne građane potaklo na iseljavanje pa smo danas suočeni s nedostatkom educirane radne snage.

Koronakriza prošle je godine ostavila dubok trag na svjetska gospodarstva pa tako i hrvatske poduzetnike i kompanije, a otežani uvjeti poslovanja potvrdili su značaj jake industrije utemeljene na tehnologijama visoke dodane vrijednosti, za stabilnost gospodarstva i ukupnu financijsku snagu zemlje. U proteklih 30tak godina Hrvatska je bila opterećena lažnim prijeporima i nespremnosti da se odlučno krene u smjeru digitalizacije, drastičnog smanjenja birokracije, povećanja transparentnosti i prijeko potrebnu modernizaciju državne i lokalnih uprava.

Krajnje je vrijeme da se u konstruktivnom dijalogu države, sindikata i poslodavaca okrenemo budućnosti u kojoj trebamo u kratkom vremenu, velikim iskoracima i platformskim načinom rada graditi moderno društvo u kojem stasaju start up kompanije, pokreću se tehnološki napredni projekti i potiču investicije jer svi imamo iste interese, a to je visok društveni standard, dobro plaćena radna mjesta i školstvo koje potiče izvrsnost.

HUP se zalaže za kvalitetnije poslovno okruženja u smislu daljnjeg rasterećenja ukupnih troškova rada i smanjenja neoporezivih davanja, primjene novih tehnologija te fleksibilnije uređenje radnog vremena.

Hrvatska danas ima jedinstvenu priliku osigurati značajna sredstva kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan nešto više od 9 milijarde eura, kroz Višegodišnji financijski okvir EU zajedno s instrumentom EU sljedeće generacije od 22 milijarde eura, te kroz Fond solidarnosti 823 milijuna eura koji nam treba pomoći u obnovi potresom oštećenih dijelova.

Pohvaljujemo napore Vlade RH uložene u ostvarivanje značajno većeg financijskog potencijala u odnosu na prethodno financijsko razdoblje, no kako bi on doista imao pozitivan učinak na standard građana i kako bi se postigao nužan skok za hrvatsko gospodarstvo neophodno je promijeniti stare modele ulaganja za koje znamo da nam neće donijeti oporavak ni izlazak iz krize i okrenuti se kvalitetnim projektima privatnog sektora koji će osigurati visokoplaćena radna mjesta, digitalizaciji, industriji 4.0, obrazovanju i zelenoj ekonomiji.

Ponavljanjem starih obrazaca ponašanja ne možemo očekivati bitno bolje rezultate pa se moramo konačno usmjeriti na prepoznavanje izvrsnosti i onih sektora koje mogu unaprijediti produktivnost, počivaju na visokim tehnologijama i razvoju novih proizvoda, poput ICT. Oni su već do sada pokazali da mogu rasti bitno brže od domaćeg tržišta i svojim izvozom znanja i proizvoda jačati BDP.

Ulaganje u realni sektor povećava otpornost gospodarstva, višestruko doprinosi povećanju zaposlenosti jer već danas poduzetnici zapošljavaju ¾ ukupnog broja zaposlenih te se upravo u tome segmentu nalazi potencijal za otvaranje novih 100.000 radnih mjesta koji su nužni hrvatskom gospodarstvu za rješavanje dijela strukturnih problema.

Vjerujemo da će Vlada pokazati razumijevanje i doraditi postojeće dokumente u smjeru preporuka ekonomskih stručnjaka, analitičara i gotovo cijele poslovne zajednice pa će za privatne poduzetnike osigurati značajno veća sredstva u odnosu na manje od 20% u prethodnom financijskom razdoblju.

Pred nama je generacijska prilika za razvijanje inovativnih projekata koji će multiplicirati svoju vrijednost te vjerujem kako ju je potrebno iskoristiti u punom opsegu.