Prvi put egzaktni podaci o kupovini u prosincu… Zahvaljujući fiskalizaciji

Autor: Božica Babić , 10. siječanj 2014. u 16:14
Manja potrošnja smanjila je vjerojatno i uvoz/Davor Javorovic/PIXSELL

Manja potrošnja smanjila je vjerojatno i uvoz, a posljedično i kreditno zaduživanje pojedinaca, ali i poduzetnika.

Kroz sustav fiskalizacije u Poreznu upravu tijekom mjeseca prosinca 2013. godine od poduzetnika koji se bave maloprodajom i veleprodajom (G-djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla) stiglo je nešto više od 108 milijuna računa čija je ukupna vrijednost s uračunatim PDV-om iznosila samo 8,99 milijardi kuna.

Ovaj šokantan podatak, iako radi nepostojanja fiskalizacije u 2012. ne može biti uspoređen s rezultatom ostvarenim u prosincu te godine, definitivno potvrđuje da su se Hrvati na dulje staze oprostili od svojedobne tradicionalne rastrošnosti i šopinga unatoč i prošlomjesečnim (zavaravajućim) gužvama unutar mnogobrojnih trgovačkih centara.Iz Porezne uprave nismo dobili traženi odgovor na upit koliko je iznosila fiskalizacijom registrirana potrošnja u prosincu prošle godine isključivo u sektoru maloprodaje, bez uključenog prometa koji je tijekom tog mjeseca realiziran na kupnji motornih vozila i goriva te troškova za rezervne dijelove i održavanje. Još nisu u mogućnosti, uzvratili su poreznici, dati posebno izdvojenu analizu prometa vezanu samo za maloprodaju roba široke potrošnje.

 

108milijuna

računa trgovaca stiglo je u Poreznu upravu tijekom prosinca

Premda se proteklih godina, pa čak i lani, pomalo histerično u pojedinim medijima iznosilo kako Hrvati samo tijekom prosinca u maloprodaji potroše između 11-12 milijardi kuna, taj iznos, ako je vjerovati podacima koje je za Poslovni dnevnik i to za višegodišnje razdoblje obradio Državni zavod za statistiku, nije ostvaren unatrag punih osam godina, a možda ni prije. Najveća rastrošnost, prema državim statističarima, zabilježena je u prosincu 2007. kada je u trgovinama ostavljeno 9,1 milijardu kuna. Posljednjih četiri-pet godina prosinačka rastrošnost Hrvata zacementirala se, tvrdi statistika, tek na 8-8,2 milijarde kuna.  Iako se za statistiku zna reći da je znanost pogodna za zloporabe jer, njezine rezultate svatko može tumačiti kako mu najviše odgovara u ilustriranju potrošnje u Hrvata ona govori da je rastrošnost u nacionalnim okvirima pala ne na 'niske grane' već duboko ispod njih. Ako državna statistika procjenjuje da je potrošnja u maloprodaji u prosincu 2011. i 2012. godine iznosila po 8,2 milijarde, a fiskalizacija u kojoj nema mjesta ni za kakve dvojbe ili oslanjanje na sivu zonu tržišta tvrdi da je u prosincu 2013. ukupno u maloprodaji i veleprodaji ostvaren promet od svega 8,9 milijardi kuna vrijeme je za alarm u Banskim dvorima.

S ukupnom potrošnjom u veleprodaji i maloprodaji od nepunih devet milijardi kuna u najrastrošnijem blagdanskom mjesecu nema mjesta ni pomisli o uzletu gospodarstva i povećanju proizvodnje.  Predsjednik uprave trgovačke kuće Emmezeta Slobodan Školnik podsjeća da je od 2008. promet u trgovini na malo smanjen za 20 posto. "Visoka je nezaposlenost, blokirani su računi mnogih građana, a većina onih koji rade odavno nije nagrađena povišicom plaće. Najkraće, novca slobodnog za potrošnju – nema," niže uzroke pada potrošnje Školnik. Uspjeh je, smatra, ukoliko se pokaže da je promet u maloprodaji u prosincu 2013. ostao na razini rezultata iz prosinca 2012. godine. U tim depresivnim trendovima Školnik ipak nalazi i zraku optimizma. Manja potrošnja, ističe, smanjila je vjerojatno i uvoz, a posljedično i kreditno zaduživanje pojedinaca ali, i poduzetnika.    

 

8,9milijardi

kuna ostvareno je u prosincu u maloprodaji i veleprodaji

I Dražen Lulić, specijalist za maloprodaju iz konzultantske tvrtke Caper iznosi kako ga ne iznenađuje podatak o blagdanskoj potrošnji ispod očekivanja naspram prvotnih najava uzme li se u obzir nastavak recesijskih pritisaka na raspoloživi dohodak stanovništva. Maloprodaja je, podsjeća, u visokoj korelaciji s raspoloživim dohotkom, a njega je sve manje kod mnogih građana. Takva situacija, ocjenjuje, rezultirala je značajno racionalnijom potrošnjom tijekom čitave prošle godine pa tako i u prosincu, usprkos tome što je prosinac tradicionalno i u Hrvatskoj prepoznatljiv kao mjesec darivanja te time i veće potrošnje. "Posljedično tome, prije recesije imali smo situaciju da su svi vikendi u prosincu bili visokoaktivni po pitanju maloprodaje, međutim u prosincu prošle godine samo je posljednji vikend pred Božić nalikovao predrecesijskoj potrošnji," iznosi Lulić.Prema podacima Porezne uprave za cijeli prosinac 2013. ukupno je, za sve djelatnosti kojima je fiskalizacija lani uvedena kao obvezna, u njihovoj centrali zaprimljeno 177,76 milijuna računa čija je vrijednost s uključenim PDV-om iznosila 12,16 milijardi kuna.  

Komentari (8)
Pogledajte sve

Liniću treba dić spomenik,voljeli ga ili ne….čovjek barem pokušava dovest stvari u red

Ne znam zašto ljudi misle da je posao ministra financija da “uvodi red”? Pa nije policajac, a još manje redar. Posao ministra financija je da osigura dugoročnu održivost državnog proračuna, to je ipak malo zahtjevniji i složeniji posao od pukog “uvođenja reda”. Sami procijenite koliko je taj proračun sada održiv, pod Linićevim ravnanjem.


…Liniću treba dić spomenik,voljeli ga ili ne….čovjek barem pokušava dovest stvari u red…ja bih na njegovom mjestu odustao već 358 puta…

Kamo srece da je on vec odustao bilo bi puno bolje. Uvodjenjem reda je doveo do takvog nereda da je katastrofa neizbjezna.Ovo ti je ko i Kolumbo ploveci na istok dosao je na zapad.Kao i nasi ljevicari koji su isli toliko lijevo da su na kraju stigli ultradesno i da im je socijalna osjetljivost manja nego kod najdesnije desnice.


….Liniću treba dić spomenik,voljeli ga ili ne….čovjek barem pokušava dovest stvari u red…ja bih na njegovom mjestu odustao već 358 puta…

Kako ti objasnjavas cinjenicu da zemlje koje nemaju fiskalne kase imaju rast broja zaposlenih i rast ekonomije, a Hrvatska ima sve ekonomske parametre negativne od kada je Linic ministar financija.

Kada Linic jednog dana uspije ubrati 100% PDV-a i trosarina i kada svede rad na crno na 0%, ili blizu toga, da li ce Hrvatska imati vecu ekonomiju i da li ce imati visu zaposlenost stanovnistva?

Jesam laik, ali mislim da bi svaki pošteni poduzetnik trebao bit sretan zbog fiskalizacije,jer se zbog soc nasljeđa udomaćilo ne izdati račun,zatajit itd….do kada, ‘drugovi i drugarice’? Svatko tko je pošteno plaćao porez imao je nelojalnu konkurenciju u neplatišama…rad na crno je posebna priča,oni koji nisu imali tvrtku mogu samo sanjat ljutnju zbog takvih stvari….Liniću treba dić spomenik,voljeli ga ili ne….čovjek barem pokušava dovest stvari u red…ja bih na njegovom mjestu odustao već 358 puta…

New Report

Close