Ciljevi Europske komisije u njezinim strategijama često su ambiciozni te nailaze na otpor onih na koje se odnose, a takav slučaj će izvjesno biti i s redukcijom pesticida, rečeno je na panel diskusiji “Hoće li manja upotreba zaštitnih sredstava smanjiti proizvodnju u poljoprivredi” koja se održala u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi” u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu u Osijeku.

Bruxelles se nije usuglasio

Sandra Dujmić, voditeljica Službe za sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, istaknula je da se iduće godine još ne očekuju nikakve promjene po pitanju nove EU poljoprivredne regulative te da se o samim detaljima te strategije još uvijek raspravlja. “Europsko vijeće još uvijek nije usuglasilo stavove o novoj uredbi koja bi regulirala sredstva za zaštitu bilja te kako sada stvari stoje, ona bi trebala stupiti na snagu tek za nekih 2,5 do tri godine što daje dovoljno vremena svima za prilagodbu”, kazala je Dujmić. Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, istaknuo je da je umjerenost i postupnost jako bitna kod uvođenja ovakvih, pomalo revolucionarnih, novih smjerova u poljoprivrednoj proizvodnji.

“Mišljenja sam da je zdrava hrana nešto što treba poticati u narednom razdoblju, uz povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, te smanjiti upotrebu pesticida, no da u ničem ne treba pretjerivati”, kazao je Miletić. Industrija koja proizvodi zaštitna sredstva za bilje prati već godinama europske trendove i regulative te se već godinama priprema za to, tako da joj nova uredba nije nikakva novost, kazala je Irena Brajević, izvršna direktorica Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH – CROCPA.

“Tehnologija proizvodnje i primjene današnjih sredstava za zaštitu je daleko prihvatljivija nego što je to bio slučaj 1960-ih i 1970-ih. Mi se uklapamo u sve ove europske trendove te ih podržavamo, no isto tako tražimo da procedure za registraciju biopesticida budu puno jednostavnije i kraće jer se radi o vrlo kompliciranim i dugotrajnim postupcima”, kaže Brajević.

Manji prinosi i zarada

Dodaje da već zadnjih 20-ak godina prevladavaju supstance s prirodnom bazom, a istodobno se industrija na EU razini obvezala do 2030. uložiti četiri milijarde eura u razvoj novih ekoloških i bio tehnologija zaštitnih sredstava. No, upozorila je da sve studije pokazuju da će primjena nove regulative dovesti do smanjene proizvodnje, prinosa, a u konačnici i prihoda poljoprivrednika.

Robert Hadžić, predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske, kaže da on u potpunosti podržava težnju EU jer da i on već sam sedam godina ne koristi ništa osim prirodnih supstanci zaštite. “Iz osobnog iskustva u mojem voćnjaku mogu reći da sam prvih pet godina možda i primjećivao neke manje prinose, ali nakon toga su možda prinosi postali i veći”, kazao je Hadžić.

Mario Puškarić iz OPG-a Agro Puškarić istaknuo je da će on osobno, kao i mnogi drugi poljoprivrednici u EU, morati odustati od nekih kultura zato što ih vjerojatno neće moći zaštititi. “Najveći problemi će biti u povrtlarstvu s proizvodnjom luka i krumpira koje s ukidanjem djelatnih tvari u zaštitnim sredstvima jednostavno više neće imati smisla”, kazao je Puškarić.