U posljednje su vrijeme sve glasnije primjedbe kako hrvatski obrazovni sustav ne odgovara zahtjevima tržišnoga modela kakav danas vlada u Hrvatskoj, kako školuje nedovoljno stručnu snagu. "Iako bi bilo više nego poželjno dobiti gotovog stručnjaka nakon završenog školovanja, u današnjem je vremenu to nemoguće jer su promjene prebrze", kazao je Zoran Đorđević, direktor i programski partner privatne poslovne škole Cortugli Business School na tribini "Edukacija" u organizaciji Poslvnog dnevnika.

"Nemoguće je očekivati da nakon nekoliko mjeseci od diplome dobijete gotovog stručnjaka jer još nema specifična znanja i vještine za život i rad u korporaciji, gdje će dobiti specijalistička znanja", kazala je Jasenka Maltarić-Dujnić, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima Podravke.Stoga se kao odgovor na pokušaj upravljanja stihijom koje promjene ponekad znaju izazvati nameće cjeloživotno učenje, jedan je od zaključaka tribine. Htijenje je, međutim, jedno, a provedba ideje drugo jer su mnogi poslodavci u krizi rezali upravo proračunske stavke koje se odnose na dodatno obrazovanje vlastitih zaposlenika. Porazno je i posljednje istraživanje HUP-a, koje pokazuje kako samo 13 posto anketiranih poslodavaca smatra kako je njihova odgovornost educirati svoje zaposlenike. "Stvar je vrlo nezgodna i za same zaposlenike, koji se nađu bez posla nakon dugog rada za poslodavca koji nije ulagao u njihovo obrazovanje i edkukaciju. Takvi će se na tržištu rada naći s manje znanja, pa će tako biti i manje zanimljivi potencijalnom novom poslodavcu", objasnio je Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo na Otvorenom učilištu Algebra.

Hrvatski poslodavci daleko zaostaju za svojim europskim kolegama u ulaganju u obrazovanje svojih zaposlenika, ali je primjer Francuske pokazao da ulaganje tamošnjih poslodavaca nije stvar pojedinačne odluke ili osjećaja odgovornosti, nego prije svega djelovanjem države preko fiskalnih mjera. Francuska je oslobodila dijela poreza one poslodavce koji ulažu u obrazovanje zaposlenika, dok oni koji to ne čine plaćaju puni porez. Jasenka Maltarić-Dujnić pohvalila se kako je njezina kompanija jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja unatoč krizi nije smanjila proračun za obrazovanje radnika. "Intezivno radimo na stvaranju inovativne kulture u kompaniji, ali morate znati da se to ne radi preko noći", kazala je Maltarić-Dujnić. Jednako čini i Hrvatski telekom. Prema riječima Ivane Soljačić-Richter, operativne direktorice Sektora za razvoj karijera HT-a, stalno obrazovanje kadrova u visokotehnološkoj tvrtki preduvjet je bez kojega nema opstanka.

"Oko 50 posto naših zaposlenika radi na razvoju, pa moramo obrazovati ako želimo biti uspješni", objasnila je Soljačić-Richter. Dodala je da bi voljela kada bi kompanije bile više uključene u stvaranje obrazovnih strategija u Hrvatskoj, pri čemu se većina sudionika, od kojih gotovo svi dolaze iz privatnog sektora, složila kako današnji sustav visokog obrazovanja ne odgovara potrebama gospodarstva. Time se otvorilo pitanje svrhovitosti obrazovnog sustava, koje se u javnosti problematizira već neko vrijeme, i prevladavanju humanističkih nad prirodnim znanostima. "Nova Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije upućuje na dva problema koje će trebati riješiti. Prvi je sadržaj obrazovnih programa u smislu koliko mogu brzo pratiti promjene tehnologije, dok se drugi problem odnosi na upisne kvote. U Finskoj tako 26 posto studenata upisje prirodne znanosti, dok u Hrvatskoj samo četiri posto, i to će Strategija pokušati promijeniti", kazao je Balković. Problem je, međutim, što se industrija u Hrvatskoj sve više smanjuje, pa studenti sa završenim prirodnim znanostima također imaju manje šanse za pronalazak posla nakon studija.

Izuzetak je ICT industrija, u kojoj će do 2015. i nedostajati kadrova u Europi. Posrijedi je jedan od rijetkih sektora koji je u krizi povećao zapošljavanje. Drugi je problem izostanak industrijske politike i planiranja na državnoj razini, zbog čega je gotovo nemoguć zadatak planirati obrazovnu politiku u kojoj će doći do izražaja zapošljivost visokoobrazovanih kadrova. "Visoka učilišta često nemaju podatke gdje završavaju njihovi diplomirani studenti. Bez takvih podataka teško je znati kako revidirati studijske programe", zaključila je Sandra Bezjak, pomoćnica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Upravo je nezaposlenost problem broj jedan u Hrvatskoj i zbog njega iz Hrvatske odlazi mnogo visokoobrazovanoga stanovništva.

Đorđević je upozorio na to da je na burzi rada mnogo kvalitetnog kadra koji se nema gdje zaposliti. Bezjak je dodala kako je kvalitetno radno mjesto jedini način za zadržavanje obrazovanih ljudi u Hrvatskoj. "Nezaposlenost je ključan problem i nemogućnost pronalaska posla ljude tjera vani", upozorila je. Ivana Krajinović, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima u novinsko-izdavačkoj tvrtki Styria Hrvatska, kazala je kako ponekad imaju teškoća u traženju novog kadra. "S obzirom na to da je tiskano novinarstvo ugroženo, novinar mora poznavati nove medije i prilagoditi im se jer više neće biti dovoljno samo napisati tekst za tiskano izdanje. Današnji novinar treba poznavati društvene mreže i raditi na novim platformama", kazala je Krajinović. I Styria ulaže u daljnje usavršavanje svojih zaposlenika, pa planira osnovati internu akademiju za obrazovanje svojih kadrova. 

Nemoguće je očekivati da nekoliko mjeseci nakon diplomiranja dobijete gotovog stručnjaka jer još uvijek nema specifična znanja i vještine potrebne za život i rad u korporaciji u kojoj će ih tek steći vremenom
Jasenka Maltarić- Dujnić, Podravka

Veliki broj kvalitetnih stručnjaka danas je izvan tržišta rada i ne mogu naći posao. Obrazovne institucije ne pripremaju pojedinca dovoljno  za poduzetničku arenu. Kod nas ima više poduzetnika po sili jer su to morali postati, nego iz prilike
Zoran Đorđević, Cortugli Business School

Poduzetnički duh jedan je od pet temeljnih vrijednosti kojih se držimo u tvrtki. Sustav selekcije i daljnjeg obrazovanja zaposlenika mora pratiti ciljeve kompanije. Odgovornost je svakog poslodavca da svakom radniku omogući da razvije poduzetnički duh
Ivana Krajinović, Styria Hrvatska

U dinamičkoj visokotehnološkoj industriji u kojoj posluje HT nužno je obrazovati zaposlenike. Ako to ne bismo radili, ne bismo bili uspješni. Oko 50 posto naših radnika radi u razvoju novih proizvoda pa se obrazovanje nameće samo od sebe 
Ivana Soljačić Richter, HT

Nekoliko je ključnih problema u hrvatskom visokom obrazovanju. Prvi je sadržaj obrazovnih programa koji mora moći pratiti razvoj i promjene tehnologije, dok je drugi problem upisnih kvota i manjak studenata na prirodnim znanostima
Mislav Balković, Algebra

Visoka učilišta nemaju podatke gdje završavaju njihovi diplomanti, a bez takvih podataka je teško znati kako revidirati studijske programe. nešto se ipak mijenja pa se kod nas osnivaju prvi alumniji koji će pomoći u rješavanju tog nedostatka
Sandra Bezjak, Agencija za znanost