Brojne mogućnosti koje europski fondovi pružaju privatnom i javnom sektoru, s naglaskom na inovativne tehnologije u zdravstvu i energetsku učinkovitost, bila je tema konferencije koju je prošloga tjedna organiziralo Hrvatsko EU poslovno vijeće (CEUBC) u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske i tvrtkom Philips Hrvatska.

O važnosti inovativnih rješenja u održivosti zdravstvenih sustava i njihovu financiranju te poslovanju Philipsa u Hrvatskoj razgovarali smo s Joostom Leeflangom, direktorom Philipsa za istočnu i centralnu Europu.

Kakva je važnost inovativnih tehnologija za zdravstveni sustav?
Kad su posrijedi inovacije u zdravstvenim sustavima, trebamo imati na umu nekoliko važnih trendova. Prvi je starenje stanovništva: do 2050. oko 50 posto stanovništva imat će kronične blesti poput dijabetesa, karcinoma. Sve važnije će biti ne samo liječenje, već i prevencija i rano otkrivanje te naknadna njega. Inovacije pomažu sustavu da bude učinkovitiji i humaniji prema pacijentima. Fokusiramo se na prevenciju i na neinvazivne tehnologije i metode liječenja, koje pacijentima omogućuju da provedu što kraće vrijeme u bolnici te se oporavljaju u vlastitom domu, što ubrzava oporavak. Samo ležanje u bolnicama predstavlja oko 60 posto bolničkih troškova, pa se može lako izračunati što za bolnice znači kad im pacijenti leže u bolnici jedan dan umjesto deset. Inovativna tehnologija smanjuje liste čekanja, boravak u bolnici, a rano otkrivanje smanjuje troškove liječenja.

Koliko je Philipsovih proizvoda primijenjeno u hrvatskom zdravstvu?
Gotovo svi proizvodi iz Philipsova portfelja već su zastupljeni u hrvatskom zdravstvenom sustavu, koji je relativno razvijen u tom smislu. Hrvatskom tržištu upravo predstavljamo novi proizvod: High Intensity Focused Ultrasound (HIFU). Riječ je o kombinaciji dviju tehnologija koje pomoću ultrazvučnog snopa visokog intenziteta zagrijavaju tumorske stanice mioma u stijenki maternice (do uništenja) te omogućuju liječenje bez kirurškog noža i kemoterapije. Uređaj za magnetsku rezonanciju u sklopu aparata služi za kontrolu i planiranje terapije. To je tipičan primjer minimalno invazivne terapije, a učinkovitost korištenja je enormna jer izbjegavamo klasičnu operaciju, ali u određenom broju slučajeva i kemoterapiju. Postoji i financijska korist za bolnice: osim što nema troškova operacije, pacijenti brže idu kući i smanjuju se troškovi. Ta tehnologija koristi 30 posto manje energije, daje mogućnost učenja i podržava razvoj pametnih specijalizacija, koje se također financiraju iz europskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Kad bi uređaj mogao stići u hrvatske bolnice?
Upravo smo razgovarali s liječnicima koji su jako zainteresirani. Nismo još razgovarali sa zdravstvenim vlastima, no uskoro im planiramo predstaviti taj projekt, za čiju je implementaciju moguće dobiti novac iz fondova EU, i to po nekoliko osnova, jer se znatno smanjuju troškovi liječenja, ali i potrošnja energije. Sad je pravi trenutak za nabavu tih uređaja jer je Hrvatska dobila pristup strukturnim fondovima EU.

Kažete da je hrvatsko tržište razvijeno. To nama zvuči čudno, uzevši u obzir nedostatak novca i slabu razvijenost privatnog zdravstvenog osiguranja. 
Hrvatsko zdravstvo ima jako dobre stručnjake, ali i razmjerno nizak stupanj učinkovitosti, a razlog ste naveli. Mnoge zemlje uvode jaču suradnju javnog i privatnog sektora kako bi osigurale optimalnu zdravstvenu skrb, to je trend za preporučiti. Privatni sektor dobar je u rutinskim poslovima i u umijeću upravljanja troškovima. Najveća inovacija u posljednjih deset godina podjela je odgovornosti, umjesto da jedna strana radi sve, udruživanjem i podjelom poslova raste efikasnost sustava. Ne mogu svi raditi sve. U zdravstvu treba dobro razmotriti što može raditi javni, što privatni sektor, kako se mogu iskorisiti druge institucije, recimo banke, agencije za istraživanje. I u Hrvatskoj je došao trenutak da se primijene takvi trendovi.

Radite na velikim tržištima kao što su američko, rusko. Kako se u vašu strategiju uklapa Hrvatska?
Poslovanje Philipsa podijeljeno je na 17 regija, jedna je, recimo, Njemačka, pa Francuska, Latinska Amerika, a jednu regiju čini srednja i istočna Europa, u čijem je sastavu Hrvatska. Upravo u njoj vidimo golem potencijal. Za Hrvatsku je dobra okolnost ulazak u EU i mogućnost korištenja europskih fondova, što može pridonijeti uvođenju tehnologija i znanja. Philipsovi su proizvodi u skladu s preporukama EU, pa vidimo dobru perspektivu za plasman naših proizvoda. Prednost Hrvatske je i kvalitetan kadar, visoka radna etika, otvorenost prema novim tehnologijama. Nemaju sva tržišta jednak značaj, no unatoč teškim vremenima, računamo na rast u istočnoj Europi.